Uz predstavnike županije, sastanku su nazočili i predstavnici poljoprivrednih komora i udruga s područja pet županija te predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić i predsjednik regije Istočna Hrvatska, AntunVrakić. Bila je ovo prigoda za razgovor o svim aktualnim temama u poljoprivredi te ruralnom razvoju.
Obitelj Vrakić već se godinama bavi poljoprivredom, a kako je istaknuo vlasnik Antun Vrakić, iznimno im je zadovoljstvo što je početak žetve u našem kraju označila predsjednika Grabar Kitarović. A kako je njoj bilo u kombajnu i na vrućih slavonskih 34 stupnja:
– Pa bilo je izvrsno, doista. Prvi puta da vidim žetvu iz jednog modernog kombajna, dosada sam vijdela uglavnom stare, ekstenzivne načine. Došla sam ovdje podržati naše selo i ruralni razvoj jer, nažalost, selo nam odumire i ljudi odlaze. Prigoda je ovo danas i proslaviti žetvu, slavlje žetve s ljudima u Slavoniji, ali isto tako se informirati i o stočarstvu, mljekarstvu i drugim djelatnostima i granama u sklopu ruralnog razvoja – istaknula je predsjednica Grabar Kitarović.
– Žetva u seljaka je nešto najvažnije. Slavonski seljaci godinu dana siju, obrađuju zemlju, a sve ono što sada požanjemo, blagovat ćemo godinu dana. U tome je značaj današnjeg dana. Iznimno smo sretni što je mojoj obitelji danas ukazana čast da nas posjeti predsjednica Republike Hrvatske – istaknuo je predsjednik regije Istočna Hrvatska Antun Vrakić.
Na radnom sastanku poljoprivrednici i predstavnici županije su iznijeli konkretne probleme s kojima se susreću poljoprivrednici.
Apsurdi uvoza
– Ne mogu se oteti dojmu i činjenici da je i prošle godine uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda prešao tri milijarde kuna, da je negativna razlika uvoza i izvoza prelazila milijardu i tristo tisuća, a da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila tek 58,2 posto. Ono što posebno “bode” u oči i s čime nismo zadovoljni je činjenica da u strukturi uvoza prednjači svježe svinjsko meso, kruh i pecivo te različite vrste stočne hrane. Jedna paradoksalna situacija koja na neki način oslikava sliku sela Brodsko posavske županije kaže da je u strukturi ukupno zasijanih površina 60 % pod žitaricama koje su po prirodi niskoakumulativne kulture. Ako tome dodamo nisku razinu ulaganja, onda je zaista jasno odakle takva situacija – istaknuo je pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Željko Burazović.
– Hrvatska poljoprivredna komora je jedina institucija koja ima dobrovoljno članstvo. U takvim je uvjetima teško funkcionirati, no vjerujem da pomažemo našim poljoprivrednicima. Pokušavamo napraviti zakone koji će biti provedivi u poljoprivredi i ukazati na negativnosti, istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić te ukazao na konkretne probleme u poljoprivredi.
– Zakon o poljoprivrednom zemljištu, državno poljoprivredno zemljište, krucijalni su problemi. Nažalost u dvadeset i nešto godina to nismo riješili – dodaje Brlošić.
Selo može biti alternativa
– Poljoprivreda treba biti intenzivna, a ne ekstenzivna. Poljoprivredu treba modernizirati, to je jedini način okrupnjivanjem, davanjem zemljišta u zakup, davanjem zajmova kako bi se razvijala posebice mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva jedini je način kako bi selo danas izveli iz krize u kojoj se danas nalazi. Ta kriza je prije svega demokratska jer nam posebice mladi ljudi odlaze sa sela. Selo može biti alternativa i biti mjesto za zapošljavanje, osnivanje obitelji i i u konačnici ostanak u Hrvatskoj – istaknula je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Autor: Sanja Bukvić / photo: Željko Idžotić
