Za svega 10 dana počinje Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Najopsežnije je to i najsloženije statističko istraživanje koje za cilj ima utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova.

Ovo godine po prvi put popis će se provoditi u dvije faze, od kojih prva faza obuhvata samopopisivanje stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani i traje od 13. do 26. rujna, nakon čega na teren izlaze popisivači. Popisivači bi do 17. listopada trebali obaviti popisivanje svih popisnih jedinica koje se nisu samostalno popisale.

Iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) odbacuju sve primjedbe na metodologiju pripreme Popisa stanovništva 2021. koje su ovih dana prenijeli mediji te ističu kako je riječ o prvom digitalnom popisu koji je stručno i profesionalno pripremljen sukladno UN-ovim preporukama i uredbama EU-a, te da iza njega stoji višegodišnja priprema te veliki napor i rad zaposlenika Zavoda.

Također kažu kako su, u skladu s uobičajenom praksom, o pitanjima u popisnom upitniku proveli temeljite konzultacije s više od četrdeset različitih institucija i državnih tijela te da, u skladu sa spomenutim konzultacijama, na primjedbe odgovaraju sljedećim argumentima:

“Popis stanovništva uključuje prikupljanje podataka na terenu, obradu podataka, agregiranje individualnih podataka, validaciju podataka te diseminaciju i analizu podataka. U županijama u kojima je nastanjeno manjinsko stanovništvo, pripadnici manjina uključeni su u aktivnosti prikupljanja podataka kao popisivači i kontrolori razmjerno udjelu u lokalnom stanovništvu, kao i u popisima iz 2001. i 2011. To nije novost, nego praksa koja se pokazala dobrom.”

Na zamjerku da je u popisnom upitniku izostavljeno pitanje o korištenju interneta odgovaraju da je zamjerka neutemeljena jer Zavod provodi godišnja istraživanja o korištenju interneta, a dok pitanje o posjedovanju barem jednog grla stoke, deset komada peradi, deset košnica pčela postavlja se iz razloga razlikovanja urbanih od ruralnih područja.

Na primjedbe o korištenju registara odgovaraju kako je točno da se DZS koristi mnogim administrativnim bazama podataka, ali sadržaj podataka, referentno razdoblje i kvaliteta podataka u popisnom upitniku moraju zadovoljavati odredbe uredbi EU.

Zaključno, poručuju kako su sve pripremne popisne aktivnosti obavljene na stručan i profesionalan način, u suradnji s nacionalnim dionicima i Eurostatom te primjenjujući iskustva kolega koji se bave popisnom problematikom iz drugih europskih statističkih ureda.

 

 

 

Komentari
Prethodni članakSHANG-CHI AND THE LEGEND OF 10 RINGS
Sljedeći članakNG PLUS: Završen projekt Razvoj socijalnog kapitala lokalne zajednice