HZZO je u svojoj akciji čišćenja popisa osiguranika od onih koji na zdravstveno osiguranje realno nemaju pravo, do srpnja s popisa brisao oko 106.000 osiguranika.
Procjenjuje se da će temeljem toga zdravstveni budžet na godišnjoj razini uštedjeti više od 30 milijuna eura, jer otprilike toliko stajao je u 2022. godini trošak zdravstvenih usluga na osobe koje zapravo nisu imale pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a.
Riječ je mahom o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, u HZZO-u su se i dalje vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a dolazili bi u Hrvatsku kad bi im zatrebao pregled, lijek, dijagnostička obrada ili bolničko liječenje.
Koliko je to stajalo zdravstvenu blagajnu pokazuju sljedeće brojke: na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini potrošio 967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura, na recepte za lijekove sedam milijuna eura, na bolničko liječenje 7,5 milijuna eura, dok je usluge u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke pretrage i preglede specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura. Ukupno je, dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000 osiguranika u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura, piše Novi list.
Iz Direkcije HZZO-a podsjećaju na to da je zdravstveno osiguranje za sve hrvatske građane zakonska obveza pa se svatko tko ga nema treba javiti na neki od šaltera HZZO-a. Za radno sposobnu osobu, osnova osiguranja može biti radni odnos, obavljanje obrta, poljoprivredne ili šumarske djelatnosti i slično, a ako to nije slučaj, mogu se osigurati i preko člana obitelji, pod uvjetom da su nesposobni za samostalan život, nemaju sredstava za uzdržavanje ili ih osiguranik uzdržava.
