Ocijeniti sinoćnji pijanistički koncert kao vrhunski glazbeni ostvaraj nije obično dodvoravanje prema sjajnoj glazbenici, i to iz razloga što u ovim provincijskim sredinama rijetko uživamo u ovakvim koncertima, nego je objektivna ocjena glazbene večeri u kojoj smo mogli čuti klavirska djela dvojice najboljih svjetskih skladatelja za klavir i djela prve hrvatske skladateljice. Ida Gamulin – pijanistica s međunarodnom karijerom, redovita profesorica na zagrebačkoj Muzičkoj akademije, glazbenica koje je snimala i za BBC nastupila je sa sadržajem koji u većini pripada romantičarskoj tradiciji. Na klaviru je spojila dva suprotna izričaja najboljih skladatelja – Chopina i Liszta. Chopin je nokturno, od kojih je jedan izvela i Ida Gamulin, uzdigao na razinu umjetnosti, objavio ih je osamnaest, a u skladanjima vraćao im se kad god bi osjetio potrebu opisati svoje najintimnije osjećaje. Izvela je sjajna pijanistica i skladbu Frantza Liszta, u izričaju drukčijeg skladatelja nego što je Chopin.
Lisztova je glazba eruptivne naravi, sukladna njegovom statusu europske zvijezde. Chopin za intimnu salonsku atmosferu, a Liszt za velike koncertne dvorane. Ida Gamulin je poštovatelj lika i djela prve hrvatske skladateljice i Našičanke Dore Pejačević pa je tako i sinoć izvela Dorine minijature iz klavirskog ciklusa Život cvijeća, prikazujući prekrasne harmonijske sklopove kasnoromantičarskog i impresionističkog izražaja. Ponosno je izvela i skladbu Jubilus koju joj je napisao i poklonio Ivo Josipović, vrsni skladatelj, a danas i predsjednik države. Danas je Josipovićeva glazba popularnija, prvenstveno zbog njegove današnje funkcije, ali glazbenim znalcima prepoznatljiva po svojoj maštovitoj glazbenoj razigranosti, temeljenoj na tradicijskim formama. Razigranost je očita i u lepezi tonova koje Josipović slaže – igrajući se nizom od najdublje do najviše oktave. Izvedena su i klavirske minijature, a također Idin poklon engleskog skladatelja Goldmana, a publika je bila počašćena i još jednim neplaniranim glazbenim brojem, sonatom Domenica Scarlattija.
Autor: Mario Trupinić/Foto: Nikola Knežević
