Među identificiranima su: Anđelko Danila Končalović (1967) iz Donjeg Skrada, Krnjak; Nikola Pavla Đuričić (1948) iz Strmena, Kostajnica; Slobodan Luke Damjanović (1959) iz Koprivne, Modriča; Milan Dragomira Radojković (1950) iz Gređana, Okučani; Borislav Lazo Vujić (1958) iz Okučana; Živko Slavka Saveljić (1969) iz Živinica, Banja Luka; Branko Milana Milosavljević (1957) iz Benkovca, Okučani; Mirko Mile Tovarlaža (1957) iz Smrtića, Okučani; Darko Bogdana Ostrolučanin (1970) iz Okučana; Zoran Bogdana Vukadinović (1971) iz Okučana; Ilija Mihajla Šućur (1951) iz Stare Gradiške, Okučani; Milan Marko Cicvara (1946) iz Smrtića, Okučani; Predrag Milan Mišlić (1954) iz Rajića, Okučani; Lazo Emila Marjanović (1952) iz Lađevac, Okučani; Mile Ivana Relić (1949) iz Branešaca, Pakrac; Ljeposava Steve Petković (1925) iz Caga, Okučani; Vladimir Damjana Basta (1936) iz Caga, Okučani; Đorđe Georgija Bošnjaković (1956) iz Smrtić, Okučani; Dragoljub Dragomira Mihajlović (1947) iz Borova Sela, Vukovar; Božo Save Stojčević (1960) iz Vukovara; Boško Đurice Dabić (1951) iz Borova Sela, Vukovar.
Također su identificirani i posmrtni ostaci Ljeposave Petković koja je prvog dana Vojno-redarstvene akcije “Bljesak” u zaštićenoj zoni UN-a, poznatoj kao sektor „Zapad“, ubijena u podrumu svoje kuće u selu Cage, kao i Vladimira Baste kojeg je 4. svibnja 1995. po završetku akcije “Bljesak” ubio na brutalan način u njegovoj kući sin Ive i Danice Pejić iz istog sela. Pronađeni su i posmrtni ostaci Mirka Tovarlaže koji je kao vojnik takozvane Srpske vojske Krajine poginuo 2. svibnja 1995. godine u rodnom selu Smrtić.
Do sada je od 1.077 ekshumiranih tijela u zadnjih jedanaeset godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica na području Hrvatske i bivše Republike Srpske Krajine identificirano 684 posmrtnih ostataka srpskih žrtava.
Nažalost na popisu nestalih nalazi se još 2.005 osoba srpske nacinalnosti koji su nestali u vremenskom razdoblju od 1991. do 1995. na području Hrvatske i zapadne Slavonije od kojih je 1.361 civila, a od te brojke čak 538 žena. Prema pouzdanim podacima postoji saznanje za još 516 registrirana grobna mjesta u kojima se nalaze neidentificirani posmrtni ostaci smrtno stradalih osoba srpske nacionalnosti na tom području koji još uvijek čekaju ekshumacije.
Ostaje otvoreno pitanje koje će uvijek s obje strane nastradalih i unesrećenih obitelji visjeti u zraku, kome je i zašto trebala tolika žrtva da obitelji nestalih ne mogu i u miru naći svoj spokoj i pomoliti se za mir duša svojih pokojnika na njihovim grobovima? Šta je to vrijednije od ljudskih života i radosti kojeg on donosi? Trebamo se svi zajedno potruditi kako bi izgradili zdravo društvo bez vjerskih, nacionalnih i ostalih predrasuda i pomogli obiteljima nestalih za vrijeme Domovinskog rata pronaći posmrtne ostatke njihovih najdražih kako bi ih dostojanstveno sahranili, oprostili od njih i oplakali.
Autor: Đurđa Aleksić
