Pilot projekt preventivnih sistematskih pregleda najprije će biti proveden u dvije županije početkom iduće godine, a nakon toga će zaživjeti na nacionalnoj razini, rekao je Beroš na predstavljanju zdravstvene reforme u Ministarstvu zdravstva.
Cilj je spriječiti bolesti ili ih što ranije početi liječiti, poručio je ministar.
Reformom jačaju domovi zdravlja u koje prelazi većina specijalističkih pregleda i dijagnostike, što bi trebalo rasteretiti bolničke liste čekanja.
U domovima zdravlja dopunski će raditi bolnički specijalisti, a ministar očekuje da će se odlučiti za takav rad “na temelju svjesnosti, a ne da im to bude obaveza”. Na tom tragu, dodao je, u prvoj fazi reforme provest će se vertikalna integracija domova zdravlja i bolnica te izjednačiti koeficijenti zaposlenika.
Inače, reforma će imati tri faze do 2030. godine, a Beroš očekuje da će dobiti za nju politički i društveni konsenzus kako bi je nastavio i neki njegov eventualni nasljednik.
U prvoj fazi mijenja se zakonski okvir ove godine, u drugoj fazi uspostavit će se novi model organizacije i upravljanja, a odvijat će se od 2023. do 2026., dok treća faza donosi stabilizaciju zdravstvenog sustava i završava 2030.
Nakon izmjena ključnih zdravstvenih zakona – Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – koji su u javnoj raspravi do 8. studenoga, u sljedećoj godini slijedi izmjena mreže javnozdravstvene zaštite.
Kvalitete i izvršenje bit će kriterij za ugovaranje zdravstvene zaštite, rekao je ministar te najavio promjene u ugovaranju zdravstvenih usluga i rješavanje problema bolnica koje produciraju gubitke jer nedovoljno ispunjavaju opseg ugovorenih usluga.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Lucian Vukelić, govoreći o financijskoj održivosti zdravstvenog sustava, rekao je da se u ovom trenutku oko 26 milijardi kuna dobiva iz doprinosa, a ostalo popunjava državni proračun.
Tek jedna trećina hrvatskih građana radi i uplaćuje zdravstveni doprinos, a liječi se i koristi zdravstvene usluge oko četiri milijuna i 150.000 građana na popisu osiguranika HZZO-a, rekao je Vukelić.
Povećava se iznos participacije za pojedine bolničke usluge, kao i maksimalni iznos participacije s 2.000 na 4.000 kuna, ali taj iznos će biti prihod bolnica, a ne HZZO-a, rekao je Vukelić.
Lijekovi će i dalje biti dostupni i njihova cijena se neće mijenjati, poručio je.
Ministar je objasnio da povećanje participacije neće osjetiti građani koji imaju uplaćenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, prenosi N1.
Predviđeno je da svaka županija ima jednu opću bolnicu, a ostale da budu funkcionalno integrirane.
“Postoje neki župani koji su protiv toga, ja sam za razgovor i neka otvoreno kažu zbog čega im je važno zadržati upravljanje nad bolnicom”, rekao je Beroš.
Postoji, kaže, i drugi koncept koji ne bi bio prijenos vlasništva, a omogućio bi kategorizaciju, funkcionalnu integraciju, objedinjenu javnu nabavu i novu mrežu, o čemu će još može raspravljati.
