Zakon u javnu raspravu ide idući mjesec, a usvojen bi trebao biti u travnju. Kada (i ako) dobijemo konačno zeleno svjetlo iz EU-a u lipnju, kreće velika informativna kampanja, dvojno iskazivanje cijena u kolovozu, dok u listopadu kreće opskrba banaka i poduzeća eurom.
Kakvo god bilo poslovno okruženje na globalnom planu, Hrvatska će u ovoj godini biti i u svom specifičnom »filmu« priprema za uvođenje eura. Iako su te pripreme već počele, u ovoj godini maksimalno će se intenzivirati, te pojačavati kako se bude bližio ciljani datum ulaska u eurozonu, a to je najvjerojatnije početak 2023. Već sada u siječnju trebao bi biti potpuno gotov Zakon o euru, kao ključni dokument koji će urediti sva područja konverzije, kredita, depozita, dvojnog iskazivanja cijena, eventualnog zaokruživanja…
Pisanje zakona je u finalnoj fazi, na njemu se radi, kažu nam upućeni »rudari« toliko da se pazi na svaki zarez, na svaku i najmanju sitnicu, kako bi se unaprijed predvidjela i otklonila svaka moguća dvojba ili nedoumica koja bi se mogla pojaviti, a sve s ciljem zaštite potrošača. Veliki je to posao, tekst zakona se finalizira, u javnu raspravu bi trebao u veljači, a očekuje se da će usvojen biti već u travnju.
Poznato je da će se svi krediti i depoziti preračunati u euro, bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam. Dvojno iskazivanje cijena, ali i plaća i mirovina, krenut će u kolovozu ove godine, kako bi građani imali vremena naviknuti se na preračunate cijene do trenutka kada će eurom uistinu moći početi i plaćati, što se očekuje da će biti 1.1. 2023. Bruse se i kontrolni mehanizmi, te sankcije za one tvrtke, trgovce koji bi mogli pokušati »loviti u mutnom
Temeljno je načelo cijelog procesa da potrošači, građani, ne smiju biti ni u čemu zakinuti, niti stavljeni u lošiji položaj. Npr., ako otplaćuju kredit s fiksnom stopom, kredit će se preračunati u eure, a kamata ostati ista, no ako otplaćuju kredit s varijabilnom stopom koja u sebi ima nacionalnu referentnu stopu NRS, a koja će se ukinuti jer će se ukinuti i kunski depoziti, tražit će se najsličnija eurska referentna stopa, pri čemu neće smjeti biti viša, već samo jednaka ili niža ovoj ukinutoj. Drugim riječima, za ove bi klijente moglo doći i do blagog pada kamatnih stopa.
Velika promjena čeka poslovni sektor, sva poduzeća, koja moraju prilagoditi IT sustave, računovodstvo, programe, kase, financijske izvještaje, a najviše posla čeka trgovačke lance i banke, jer su to sektori koji su izravno u maloprodaji, formiraju cijene za krajnje korisnike i izravno su odgovorni… U neslužbenom razgovoru s nekim predstavnicima ovog sektora, može se čuti da se na prilagodbi euru već radi, te da su aktivno uključeni od strane nadležnih tijela u edukacije, seminare i slično. Neki, međutim, nisu previše oduševljeni, ni troškovima koje će podnijeti, ni dostupnošću informacija. Iz središnje banke neslužbeno se može čuti da baš i nemaju dojam da se tu nešto okasnilo s pripremama, već upravo suprotno, više im se, kažu nam upućeni, spočitava što svih »tjeraju« u pripreme, a još nije ni sto posto sigurno da ćemo euro uvesti, prenosi Novilist.
Pritom je zasad pod upitnikom inflacija, no očekuje se da tu ipak nećemo odstupati od prosjeka eurozone, odnosno da ćemo zadovoljiti i ovaj kriterij. Ako, dakle, konačni odgovor bude pozitivan, tek onda, negdje na ljeto, kreće velika nacionalna informativna kampanja, a već u kolovozu spomenuto dvojno iskazivanje cijena. Dva ili tri mjeseca prije samog uvođenja eura, otprilike u listopadu, kreće podopskrba banaka, Fine i poduzeća, eurima, i to eurokovanicama, koje će kovati Hrvatska kovnica novca (bivši Novčarski zavod), i eurskim novčanicama koje će se, saznajemo, prvo otkupljivati i posuđivati, pa kasnije vraćati…
