Zbog lockdowna, online-nastave i ograničenja kontakata svi mi u doba korone još češće nego inače gledamo u ekrane, tablete i mobitele. Većina ljudi provodi puno vremena kod kuće i malo izlazi van. Stalnim fokusiranjem na objekte u blizini očima nedostaje nužni pogled u daljinu, piše Jutarnji list.

Najnovija istraživanja u Nizozemskoj i Kini pokazuju da je zbog mjera protiv korone kratkovidnost porasla prije svega kod djece – taj fenomen nazivaju „karantenska kratkovidnost”. Podaci o više od 120.000 djece u dobi od šest do 13 godina u Kini pokazali su da je prošle godine zabilježen drastičan rast dijagnosticiranih slučajeva kratkovidnosti. Kod djece u dobi između šest i osam godina čak tri puta više nego u pretprošloj godini. U kineskoj studiji se navodi da se u toj dobnoj skupini vid u prosjeku pogoršao za -0,3 dioptrije.

To drastično pogoršanje vida kod djece posebno zabrinjava jer se već u najranijoj dobi odlučuje hoće li netko biti kratkovidan i trebati naočale. Kratkovidnost se većinom javlja u školskoj dobi i pogoršava se tijekom života. Što se prije pojavi, to će biti izraženija. Rizik od kratkovidnosti smanjuje se ako se ne gleda predugo u neki predmet u neposrednoj blizini, neovisno o tome radi li se o mobitelu ili knjizi. Odlučujući su udaljenost te redovito skretanje pogleda i gledanje u daljinu.

Rizik se prije svega smanjuje redovitim boravkom vani, jer dnevno svjetlo usporava daljnji rast očne jabučice. U sobi je jačina svjetla u prosjeku 300 do 500 luksa, a u prirodi na suncu i do 100.000. I istraživanja u Skandinaviji pokazuju da se kratkovidnost pogoršava u godišnjim dobima s manje dnevnog svjetla.

Prekomjerno korištenje elektronskih medija, prema mišljenju znanstvenika, ne uzrokuje samo kratkovidnost – posljedice mogu biti i zamagljeni pogled ili škiljenje.

-” Online nastava nametnula se kao jedina mogućnost da se nastava održi u uvjetima pandemije, a u njoj je važno da postoji komunikacija s učenicima i da nastava bude dinamična. Što su đaci mlađi, teže je komunicirati kroz diskusijske grupe, te je očekivano veće uključivanje roditelja te njihovo posredovanje u primanju i slanju riješenih zadataka učiteljima. Preporuka je da se online nastavu, ako je moguće, izvodi iz učionice, a ne iz kabineta ili vlastitoga doma”, istaknula je dr. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje te dodala kako je pred nastavnicima uvijek i zahtjevan vid pripreme za neposredan online sat.

FOTO: THINKSTOCK

Komentari
Prethodni članakPovećanje kvalitete života osoba u nepovoljnom položaju u lokalnoj zajednici – faza II
Sljedeći članakBrodsko posavska policija za Glinu, Petrinju i Sisak