Dani slavonskog kirvaja i velike narodne zabave na otvorenom, kako bi, od milja, mogli nazvati Novogradiško glazbeno ljeto, u skladu s lokalpatriotizmom, slavonskim srcem i širokom dušom, ali i pučkim naslijeđem s kojim se, s pravom, možemo ponositi, završili su na najbolji mogući način.

4.posljednja večer 17.Novogradiškog ljeta, održana sinoć ( nedjelja, 19.kolovoza ) mnogobrojnoj publici ( da li zbog besplatnog ulaza, ili nečeg drugog? ) predstavila je, po četvrti puta, folkornu manifestaciju sjajnog naziva “Nismo mladi al smo lipi”, za koju su se, organizatorski, stručno i logostički pobrinuli Mićo Rosić, predsjednik Udruge čuvara pučke kulturne baštine “Tkanica”, Turistička zajednica grada, Silvije Stilinović, novinar, voditelj, ali i zaljubljenik i znalac u slavonsko naslijeđe,  te ekipa iz Agencije Novogradiško glazbeno ljeto.

Iako se nestručnom oku može učiniti kako je svaki folkorni nastup isti, po onoj vidiš jedan, vidio si ih sve, pomnim promatranjem, itekako se može zaključiti kako je Hrvatska, kada je količina nematerijalnog kulturnog i pučkog naslijeđa u pitanju,  definitivno jedna od bogatijih zemalja svijeta.

 

Uz neizostavne folklorne nastupe brojnih kulturno umjetničkih društava, od onih lokalnih, s područja Brodsko posavske županije, ali i iz drugih dijelova Hrvatske, uslijedio je vrhunac  večeri, sjajan izbor najljepših – snaše, baje i para.  Za izbor najljepših pobrinulo se stručno povjerenstvo u sastavu- Slavica Moslavac, etnologinja, muzejska savjetnica i ravnateljica Muzeja Moslavine iz Kutine, dr.Drago Smoljanac, istinski zaljubljenik u narodnu baštinu, te Dinka Matijević, direktorica Turističke zajednice grada.

Ekipa stručnjaka, kako je rekla Slavica Moslavac, nije imala niti malo lak zadatak. Jer, trebalo je paziti na sve detalje – kvalitetu nošnje, originalnost detalja, autentičnost izvedbe i izrade, stil,  ali i znalačko ponašanje i nošenje  u “ruhu”.  Jer, ovaj izbor, istaknuli su suci, nije izbor u kojemu se bira najljepši fizički. Ionako znamo kako ljepota dolazi iznutra. Stoga i naziv manifestacije  “Nismo mladi, al smo lipi”, sugerira kako narodna nošnja svakome tko je zna nositi, donosi i posebnu ljepotu.

 

Uz tradicionalne nagrade uručene za prva, druga i treća mjesta u sve tri kategorije, stručno je povjerenstvo dodijelilo i posebnu zahvalnicu Dariji Luketić za izvrsnu rekonstrukciju nošnje, čime je dio povijesti i pučkog naslijeđa, uspješno sačuvala i predstavila nekim, novim klincima. U kategoriji parova najuspješnji, najlipši, iako ne i najmlađi bili su: na  3.mjestu Sonja i Tihomir Tkalčec iz Nove Gradiške. odjeveni u nošnju bake i dide koji se spremaju u babinje. Slijede ih Oliver Plavišek i Božena Vidaković iz Novske, kao kumovi, dok su na “tron”, zadovoljivši sve tražene kriterije, zasjeli Goran Vidović i Marija Vačić iz Bebrine.

 

U kategoriji baja njih su trojica oduševili žiri, ali i publiku- na trećem mjestu- Marko Derežanin iz Dragalića, potom Ivan Vranić iz Retkovaca, te pobjednik iz istog mjesta, ruhom jedinstveni Marko Planić.  I snaše su izašle na izbor, iznijevši iz starih škrinja, sve ono najljepše,  što su godinama, za žensku djecu  čuvale bake i prabake. Najupečatljivije bile su Ankica Olujić iz Bebrine, Ivanka Ivanović iz Bizovca, te pobjednica, Marija Ribičić iz Grabarja.

 

Sjajna folkorna završnica Novogradiškog glazbenog ljeta skrenula je pozornost na bogatstvo Hrvatske, ali i njenih brojnih regija, ali i upozorila kako je, na žalost, sve više mjesta u kojima nematerijalno kulturno naslijeđe nepovratno  nestaje. Ipak, raduje činjenica, potvrdili su i Mićo Rosić i Slavica Moslavac, kako Slavonci posebno, počinju shvaćati koliko je važno sačuvati komadiće prošlosti utkane u narodne nošnje, ali i brojne običaje .

 

Osmislimo li pravi pristup čitavoj etnološkoj priči, napišemo li kvalitetne projekte i programe, uvrstimo elemente folkora i narodne baštine u neki oblik edukacije-budućnost nam je sigurna.I što je još važnije-  Europu bi,  mogli  “kupiti” onim što je tamo, daleko, još uvijek čista egzotika, a i danas  živi skriveno po škrinjama, štagljima i skrivenim hrvatskim selima.

Autor: Simonida Tarbuk

Komentari
Prethodni članakFarsa malih ljudi iz velike stranke
Sljedeći članakSerdari na galopskom vrhu – čestitao im i predsjednik Ivo Josipović