Proslava Vinkova prošla je u tradicionalnom veselom okruženju uz tamburaše, kušanje vina Kraljić, tradicionalne slavonske delicije i pjesmu do ranih jutarnjih sati. Vinski podrum Kraljić može se zaista pohvaliti s jednim od najkvalitetnijih vina na našem području. No, krenimo redom.
Vinski podrum Kraljić registriran je 2006. godine ka Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji je nositelj mladi inženjer poljoprivrede (vinogradarstva i vinarstva) Ozren Kraljić. Vinogradi koji se nalaze neposredno iznad obiteljske kuće protežu se na površini od 2,5 hektara gdje su od bijelih vina zastupljene Graševina i Pinot sivi, a od sorti crnog vina Cabernet sauvignon. Kako je riječ o mladom gospodarstvu tako je riječ i o mladim nasadima koji polako dolaze u svoju rodnost. Ukupna količina proizvedenog grožđa se prerađuje u vino koje nam naposljetku daje mogućnost uživanja u svoj svojoj čari koje pružaju zemlja, klima i sorta, a sljubljena u Bakusovu kapljicu pod nazivom graševina, pinot sivi i Cabernet Sauvignon s kojima su već 3 godine sudionici na izložbama i ocjenjivanjima vina gdje su redovito ocijenjeni visokom ocjenom stručne komisije. Dokaz tome je i posljednja zlatna medalja za crno vino Cabernet sauvignon 2011. prošle godine na Orioviti.
A kako se baš odlučio baviti proizvodnjom vina?
“Vrlo jednostavno. Inženjer sam vinogradarstva i vinarstva i to je bio logičan slijed. Ima sam struku gospodina Enjingia, zemlja koju sam gledao bila je stalno pokraj mene. Nakon razgovora sa susjedima dali su mi tu mogućnost kupnje i sva tada kupljena zemlja su današnji nasadi vinograda. Jako sam zadovoljan i ponosan”, rekao je Ozren Kraljić.
Kada smo ga upitali s kojim je sortama najzadovoljniji rekao je da po kvaliteti ne može niti jedno vino istaknuti.
“A ako ćemo gledati po najzastupljenijim sortama u Hrvatskoj, to je graševina koja je po meni najjednostavnija za obradu u vinogradu. Pinot sivi daje jedan drugi stil bijelih vina s nižim kiselinama i višim tijelom od graševina. A Cabernet sauvignon je crna sorta koju ne bi promijenio niti za jednu drugu. Prema tome, u svom vinogradu nemam favorita”, ističe Kraljić.
Nasade planira širiti, a kada točno nije siguran. Danas kada su ostali bez poticaja za sadnju, bez godišnjih poticaja, teško se okrenuti proširenju kada je cijena podizanja hektara vinograda viša od 200 tisuća kuna. Ali ne odustaje od svojih planova.
Od Nove godine svoje vino plasiraju po lokalnim ugostiteljskim objektima.
“Krenuli smo raditi s Corner Pub-om u Novoj Gradiški, Caffe barom Papilom u Davoru s kojima sam se čak i iznenadio, jer sam za Davorce mislio da se ne razumiju toliko u vina, ali su odlični poznavatelji. Već četvrtu godinu za redom u vinogradu gdje nam prave svoje specijalitete, šarana na rašljama i ribu na dagari i njihova riba s našim vinom se odlično slažu”, kaže Kraljić.
“Novogradiško vinogorje ima jako dobrih vina i ima dovoljno vina da opskrbimo ugostiteljske objekte na našem području. Jedina zamjerka je što u tim objektima ima svakakvih vina i onda se netko pita kako mu sutradan nije dobro. Zahvaljujem se ugostiteljima što koriste naše vino, ne samo moje vinarije, nego i ostalih s našeg područja. Sutra možemo to okrenuti i na turizam, jer novogradiško područje ima fenomenalan potencijal i za turizam. Strašno je koje mogućnosti imamo za pružiti gostu. Naši gosti su nam zamjerili samo jednu stvar – imate sve, ali ne znate to naplatiti”, napominje Kraljić.
Zasigurno naše područje ima velikog potencijala i zašto to ne iskoristiti. Ako Dalmatinci mogu živjeti od turizma, zašto ne bi mogli i Slavonci. A ako od toga ne bude ništa onda možemo posjetiti mjesta kao što su vinski podrum i kušaonica vina Kraljić. Ukoliko ste zainteresirani za njihove proizvode svakako im se obratite u ulici Vladimira Nazora 92 u Rešetarima.
