U Ministarstvu gospodarstva počeo je sastanak predstavnika trgovačkih lanaca i ministra gospodarstva Davora Filipovića na kojem će se trgovce tražiti da cijene oko 1300 proizvoda vrate na razinu koja je bila 31. prosinca prošle godine. Filipović je jučer rekao kako je već obavio razgovore s dijelom trgovaca.
“Postoje oni trgovci koji su svjesni da trebaju preuzeti dio odgovornosti kada govorimo o visini cijena u odnosu na naše građane. Prema tome, vjerujem da ćemo postići jedan dogovor.” Na sastanak s trgovcima se jučer osvrnuo i premijer Andrej Plenković komentirajući pritom i novi paket pomoći građanima i gospodarstvu koji će Vlada predstaviti u četvrtak.
“Svi moramo ići u dućan i kupiti one temeljne proizvode koji su dio košarice i upravo je u tom kontekstu ključ tog napora i tih razgovora s trgovačkim lancima koji su u biti nevezani s ovim paketom (pomoći). Vlada donosi jedne mjere. Ovo je dijalog koji treba omogućiti da cijene onih proizvoda koje su rasle, a rasle su ne zbog uvođenja eura kao što neki lažno žele prezentirati u hrvatskoj javnosti, nego jednostavno zato što su se cijene digle nevezano od uvođenja eura.”
Najnoviji bojovnici protiv podizanja cijena trgovačkih lanaca su umirovljenici, točnije platforma Umirovljenici zajedno. Na svojoj internetskoj stranici su objavili komentar o usklađivanju mirovina i zaprijetili bojkotom velikih trgovačkih lanaca.
“…usklađenje ne prati rast inflacije odnosno rast cijena radi čega realne mirovine i jesu konstantno u padu kada je riječ o kupovnoj moči, a isto tako je i u odnosu na plaće koje rastu brže i više od mirovina”, izrazili su svoje nezadovoljstvo najavljenim usklađivanjem mirovina za 8.42 posto.
Prozvali su i trgovačke lance zbog, prema njihovim riječima, enormne dobiti i pohlepe. “Trgovački lanci, posebno oni koji dizanjem cijena pumpaju inflaciju ostvarujući enormnu dobit, trebali bi što prije početi spuštati svoje cijene kako im se pohlepa ne bi obila o glavu, jer mi Umirovljenici zajedno već ozbiljno s nekim udrugama razmatramo mogućnost da se za neke od pohlepnih trgovačkih lanaca organizira bojkot korištenja”, objavili su.
Rast cijena hrane u trgovinama posebno začuđuje ako se pogleda rast veleprodajnih cijena na svjetskom tržištu. Uspoređujući prosjek cijena u razdoblju 2014.-2016., cijena biljnih ulja je u srpnju prošle godine bila 70 posto veća, a u srpnju ove godine 130 posto veća. To znači da su se cijene u posljednjih godinu dana smanjile.
Mliječni proizvodi su u srpnju bili također oko 50 posto skuplji nego u razdoblju 2014.-2016., a od tada su cijene pale za više od 30 postotnih bodova. I cijena mesa je pala za više od 5 postotnih bodova. Samo je šećer poskupio. Svinje su skuplje 36.3 posto, mlijeko 26 posto, perad 17.3 posto, voće 24.9 posto, krumpir 33.7 posto, povrće 13.2 posto.
U istom razdoblju su domaćim proizvođačima ulazne cijene u poljoprivrednoj proizvodnji 10.5 posto manje, isključivo zbog pada cijene energije i gnojiva. DZS (i Eurostat) su utvrdili da troškovi goriva i gnojiva čine najveći dio ukupnih troškova poljoprivrednika, pa njihov pad cijena dovodi do pada ukupnih troškova iako su se ostali troškovi povećali.
