Žene od davnina obožavaju svilu. Svilene marame, haljine, košulje koje nježno padaju niz meku kožu njegovanih dama i prate njihovu siluetu tijela jedni su od najpoželjnijih odjevnih komada koje svaka žena koja drži do sebe mora imati u svojoj kolekciji. Svila je nepogrješiv dar nježnijem spolu, a tu činjenicu muškarci dobro znaju od pamtivijeka, otkada je svila otkrivena u drevnoj Kini.
Legenda o svili kaže kako je jednog prekrasnog proljetnog dana daleke 2850. godine prije Krista lijepa kineska princeza Si Ling Chi sjedila je u svom vrtu ispod dudova stabla i uživala u okusu jasminova čaja. Grane duda tek su listale, puhao je blagi povjetarac. Iznenada, nošena nježnim vjetrom s grančice duda u šalicu joj padne kukuljica, svijetložuti cocon koji se u dodiru s toplinom raširio poput prekrasne lepeze. Princeza ju izvadi iz čaja, a iz nje se izvuče duga, tanka nit iznimnog sjaja. Nakon tog događaja vjeruje se, svila se počela koristiti.
Svila je materijal koji od svog otkrića pa sve do danas neiscrpno inspirira i potiče na izražavanje vlastitih kreativnih potencijala. Svilu se može oslikavati raznim tehnikama. Oslikavanje svile prekrasna je tehnika kojom možete ukrašavati odjevne predmete, ali i raditi slike. Postoji nekoliko tehnika oslikavanja svile i razni efekti koji se mogu postići, a neke od njih putnicima namjernicima u prostor Dječjeg odjela novogradiške Gradske knjižnice otkrila je Renata Holcer, slikarica, spisateljica, knjižničarka i autorica priručnika za oslikavanje svile naziva “Svila, boje, kist”.
Upravo spomenuti priručnik i neke od tehnika oslikavanja svile predstavila je znatiželjnicima Renata Holcer i sama zaljubljenica u ovu nježnu tkaninu. Nije ovo Renati prva samostalna izložba uradaka na svili, na desetke puta izlagala je i prenosila svoje znanje bojanja svile drugima, a osim toga ovoj rođenoj Križevki, s adresom u Sisku knjižnica je dobro poznat teritorij jer, kako kaže, većinu svoga radnog vijeka provela je kao voditeljica Dječjeg odjela Narodne knjižnice i čitaonice u Sisku, a posljednjih deset godina kao stručna suradnica Županijske matične službe Sisačko-moslavačke županije. Sada je u mirovini, no nikako ne miruje, aktivna je članica je Društva hrvatskih književnika za djecu i mlade, a upravo za njih i piše, interpretira i ilustrira. Tako je za potrebe Lutkarske družine Zajedno Dječjeg odjela NKČ Vlado Gotovac napisala je nekoliko adaptacija poznatih priča za djecu, te vlastiti lutkarske igrokaz “Kakva zbrka”.
Za djecu je napisala i “Jako dugačke priče o tri hrabre žabice i čarobnom kamenu spasa, a i o zmaju također”. “Tri hrabre žabice i hokej na bari Žabenskoj” i “Najbolje jelo na svijetu” osim što je napisala, sama je i ilustrirala. A izuzev odraslih koji su sinoć mogli uživati u djelima i poukama na svili Renate Holcer i mladi će doći na svoje, i to danas na predstavljanju još jedne slikovnice ove vrijedne umirovljenice pod naslovom “Vjeverica Cok i Mrakača Zubata” .
