Ispred novog spomen obilježja, uz posvetu i molitve poginulom zapovjedniku u akciji Ivici Atagloviću i ostalim braniteljima s novogradiškog područja, poklonili su se župan brodsko-posavski Danijel Marušić, zamjenici Davor Vlaović i Ružica Vidaković, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Klara Šćuka, načelnici općina s novogradiškog područja, izaslanici Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, članovi Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, obitelji stradalih hrvatskih branitelja te ostali mnogobrojni uzvanici.
Udrugama s novogradiškog područja, proizašlim iz Domovinskog rata, u izgradnji spomen obilježja poginulim braniteljima novčanim sredstvima pomogli su županija Brodsko-posavska te Općine Okučani, Gornji Bogićevci i Rešetari. Župan Danijel Marušić istakao je važnost toga spomenika riječima: “Ovaj spomenik je iskaz jednog velikog ‘hvala’ svim onim ljudima koji su nam omogućili da naša djeca odrastaju u slobodi u našoj domovini Hrvatskoj koja, priznajem, nije takva kakvu smo ju sanjali. Mi koji živimo moramo izgraditi što ljepšu i bolju domovinu. Nek je braniteljima vječna spomen. Zauvijek će ostati uklesani i u hrvatskoj povijesti, ali ono što je bitnije, i u našim srcima”.
U uvodnim govorima uzvanika veliki pozdrav upućen je i prijateljima iz 108. brigade Hrvatske vojske koji su iz Slavonskog Broda došli u dosada najvećem broju, a čiji su suborci u akciji “Širinci 92.” upravo dragovoljci 1. bojne dragovoljaca Domovinskog rata s novogradiškog područja. Predsjednik Odbora za obilježavanje obljetnica iz Domovinskog rata Adam Tomičić poglavito je ukazao na domoljubnost branitelja 108. brigade, koji su ostavili svoju djecu u Slavonskom Brodu, a ponudili pomoć u ratovanju na novogradiškom području. Nije zaboravio ni na glavnog protagonistu novoizrađenog spomenika, Ivicu Atlagovića, zapovjednika 1. dragovoljačke bojne sve do formiranja 121. brigade, koji je svojom zdušnom borbom i hrabrošću dokazao šta znači biti dragovoljcem i hrvatskim borcem.
Tomičić je iskoristio priliku uputiti posrnulim hrvatskim političarima apel za obzirnije i pravičnije vođenje države, te dodao kako oslobađanje hrvatskih generala Gotovine i Markača nije sredstvo kojim se ispravljaju greške: “Zamoljavam hrvatske političare da ozbiljnije razmišljaju u vođenju ove ponosne države, da se prekinu raznorazne pljačke i makinacije te da znaju da hrvatski branitelj ne traži ništa osim da se ispoštuje ono što smo stvorili. Mi smo stvorili državu, dali smo političarima da s njom upravljaju, međutim, zasad se nisu dokazali. Puštanje naših generala, naših vojskovođa, naših legendi, Gotovine i Markača, ne ide im u prilog kao dokaz. Nek poštuju ono što smo stvorili i nek ne dozvole da naš broj branitelja raste. Njih je već preko 500 tisuća. Da nas je tada ratovalo 500 tisuća, akcije ‘Širinci’ ne bi niti bilo”.
U istom kontekstu, no u nešto blažem tonu, pri tom misleći prvenstveno na budućnost naše države u okviru europske obitelji, obratio se načelnik Općine Rešetari Zlatko Aga: “Vremena koja su iznas nas, brzo lete. Ulazimo u jednu novu integraciju – Europsku uniju. Često smo se pitali borimo li se za Hrvatsku, a već ulazimo u jednu novu integraciju. Nadam se kako će nas naši prijatelji, ako postoje neki drugi svjetovi, pratiti u ovim našim živućim danima i da će nam budućnost sigurno biti svjetlija nego što je u ovom trenutku”.
Ratni zapovjednik 121. brigade Josip Mikšić podsjetio je na još dva važna zapovjednika koji su mudro i taktički vodila obranu u Vojno redarstvenoj akciji “Širinci 92.”: “Ne spominjemo kako je u ovoj akciji, pored zapovjednika Ivice Atlagovića, bio još jedan zapovjednik Željko Žgela. Pored ove dvojice vrlo značajnih zapovjednika u sklopu 121. brigade bio je i zapovjednik 3. satnije 3. bojne 3. gardijske brigade Marin Pišonić”. Riječima “protivnik je izgubio zato što smo mi imali jaču mornalnu snagu, svjesni da branimo svoje i oslobađamo svoje”, brigadir Mikšić je završio svoj dugi nadahnuti govor. Program obilježavanja nastavio se u domaćinstvu Općine Rešetari polaganjem vijenaca na spomen obilježju u Rešetarima, te druženjem uzvanika u Društvenom domu.
Autor: Zorislav Knežević
