Poskupljenje hrane jedna je od tema koja svakodnevno zaokuplja građane i o kojoj se mnogo govori. Nakon što smo nedavno čuli da je cijena maslaca skočila za čak 30%, stručnjaci upozoravaju kako bi do blagdana, Božića i Nove godine, cijene još nekih namirnica mogle drastično porasti.
O ovoj je temi za hrt govorila jedna od najpoznatijih specijalistica za sektor hrane, neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić i profesor s Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.
“Početkom jeseni došlo je do znatnog povećanja cijena hrane na tržištu, i u veleprodaji i u maloprodaji. Izraziti primjer toga je maslac koji je rastao u veleprodaji više od 60 posto, mandarine su porasle 60 posto, jabuke sedam posto. No za razliku od toga nekim drugim namirnicama, kao što su primjerice piletina, svinjetina i jaja – cijene su čak i padale. Dugoročna su predviđanja da cijene hrane neće bitno rasti. One bi u idućih desetak godina trebale čak i padati. Nekakvih velikih poremećaja ne bi smjelo biti”, komentirala je sadašnje stanje na tržištu hrane konzultantica Zvjezdana Blažić
.Na pitanje što bi se moglo dogoditi s cijenema kad se uvede euro, profesor Ljubo Jurčić kazao je da kad se uvede zajednička valuta, cijene je lakše uspoređivati. “To bi neminovno dovelo do izjednačavanja cijena, pogotovo standardnih industrijskih proizvoda poput mesa i sira. To nije problem, nego je problem hoće li doći do izjednačavanja plaća. Ako budemo imali europske cijene, a hrvatske plaće, onda će to biti problem”, kazao je.
Govorilo se i o tome zašto je Hrvatska uz svoje prirodne resurse veliki uvoznik voća i povrća, jer na njihov uvoz trošimo oko 170 milijuna eura. Konzultantica Blažić kazala je da smo veliki uvoznik voća i povrća i da je naša samodostatnost na voću i povrću oko 70 posto.
Istaknula je da je problem u ulaganjima u poljoprivredu kako bi naši proizvođači bili konkurentniji. Uz to, rečeno je i da su jedan od razloga uvoza i nestabilne vremenske prilike, odnosno elementarne nepogode suša, tuča i mraz, ali i manja domaća proizvodnja zbog sve veće nesigurnosti prodaje i naplate te nedostatka radne snage.
“Problem je u tome što je domet naših poljoprivrednih proizvođača mali i što se tiče obujma i što se tiče dometa. Nitko od njih nije dovoljno velik da izađe na tržište Francuske, Njemačke i tako dalje. Ono što nedostaje jesu institucije, vidljive ili nevidljive, koje će organizirati taj lanac od proizvodnje do europske tržnice”, kazao je Jurčić.
Rečeno je i kako je problem s većom proizvodnjom nedostatak proizvodnih površina jer je više od 80% poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj manje od 10 hektara. “Uz to, treba jako puno edukacije, treba jako puno rada savjetodavnih službe, treba puno rada od nadležnog ministarstva da bi se cijela proizvodnja povezala u lanac”, rekla je Blažić. “Cijenu ne čini samo proizvodnja, u njoj je cijeli lanac, od proizvođača do maloprodaje”, dodala je.
“Bitna je prednost u Hrvatskoj što je danas u njoj gotovo sva proizvodnja ekološka. Zemljište nije uništeno, hrvatska priroda je sačuvana i imate dosta veliki prostor Htvatske koji je prazan zbog iseljavanja”, dometnuo je Jurčić. “Potencijal je velik, a samo nedostaju organizacija i ideja, a to uvijek mora doći od politike i od vlade”, naglasio je.
Izvor: Sbplus
