Problemi s disanjem, suzenje očiju, pojačano kihanje i niz drugih neugodnosti-simptomi su alergije od kojih svakog kolovoza, iz godine u godinu, “pati” sve veći broj stanovnika kako urbanih, tako i ruralnih sredina. Vrhunac sezone, kao i vrhunac problema očekuje nas kroz koji dan, paralelno s vrhuncem sezone cvjetanja ambrozije.

Iako sitna i nevidljiva ljudskom oku, pelud ambrozije je iznimno snažan alergen koji u doticaju s dišnim sustavom osjetljivih osoba može izazvati burne reakcije koje utječu na normalan život i radnu sposobnost. Dovoljno je svega 30 zrnaca po prostornom metru zraka da izazove aelrgijsku reakciju. Upravo stoga, posljednjih godina, s porastom broja alergičara, sve je više Županijskih Zavoda za javno zdravstvo, koji u periodu cvatnje ambrozije, redovno mjere i kontroliraju koncetraciju zrnaca u zraku, takozvani monitornig peludi, upozoravajući potencijalne “pacijente”. Osim toga, želeći očistiti okoliš od ovog iznimno upornog i teško ukrotivog korova, sve su redovnije i akcije uklanjanja biljke po velikim, ali i manjim gradovima. ( Nova Gradiška i njeni stanovnici, zahvaljujući volonterskim akcijama ekologa, ali i  mladih političara okupljenih u stranačke asocijacije , kontinuirano, već nekoliko godina za redom organiziraju ovakve akcije, uz mogućnost organiziranog otkupa i isplate  uništenih biljaka )

Pelud ambrozije udahom kroz nos prodire u dišne putove gdje ih imunološki sustav osjetljivih osoba doživljava kao štetnu tvar, pa organizam počne proizvoditi imunoglobuline, antitijela za obranu.Imunoglobulin se, potom veže na stanice u ljudskoj sluznici gdje u kontaktu s peludi ambrozije oslobađa histamin, što je svojevrsna bomba u organizmu, kažu stručnjaci. Histamin, potom, uzrokuje širenje krvnih žila, što dovodi do vidljivih znakova alergijske reakcije. Kod nešto blažeg oblika, alergijskog rinitisa simptomi su curenje i začepljenost  nosa, kihanje, te svrbež nosa i očiju. Kod asmatičara problemi su puno veći, jer alergijska reakcija zahvaća donje dijelove dišnog sustava, što otežava normalno funkcioniranje, a može uzrokovati i gušenje.

Iako je znanost potvrdila trajni trend porasta alergičara kao i sve većeg broja različitih oblika alergena, mehanizam nastanka alergija još uvijek nije posve jasan ni liječnicima, iako ga, uglavnom povezuju sa suvremenim, zapadnjačkim načinom života. Sve smo izloženiji prašinskim grinjama i drugim mikroorganizmima, dimu cigarete, vlazi, a sve manje boravimo na čistom zraku, koristeći umjetnu ventilaciju umjesto prirodnog prozračivanja prostorija. Iznimno značajan faktor i okidač alergija je i stres kojemu je izložen sve veći broj stanovnika svijeta.

 

Pokušajte, stoga, u narednom “udarnom ” periodu rizične faktore smanjiti na najmanju moguću mjeru, a ukoliko ste već, na žalost, iskusili ljeto s peludno-alergijskim teškoćama, psihički se pripremite na početak sezone.

Komentari