Novogradiški ogranak Matice hrvatske nastavio je vrijednu tradiciju predstavljanja knjiga, autora i vrijednih književnih izdanja. Tako je sinoć u organizaciji novogradiškog ogranka Matice hrvatske predstavljena knjiga “Novi filološki prinosi” akademika Stjepana Damjanovića. Knjiga je proglašena knjigom godine na 20. Danima Josipa i Ivana Kozarca. Knjigu je predstavila dr. sc. Tanja Kuštović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dok je o radu ove najstarije hrvatske kulturne institucije progovorio njen predsjednik, akademik Stjepan Damjanović.
Od sada već davne 1842. godine kada je utemeljena, Matica hrvatska kroz sve godine postojanja promicala je sve vrijednosti nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj.
– Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.
Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.
Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, a ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života – istaknuo je sinoć predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović.

O knjizi

– Knjiga “Novi filološki prinosi” nastala je na temelju tridesetpetogodišnjeg istraživačkog rada na proučavanju jezične povijesti, knjiga dvadesetak filoloških rasprava akademika Stjepana Damjanovića među ostalim donosi priloge o važnim ali manje poznatim temama predstandardizacijskih procesa u hrvatskome jeziku (zanemareni glagoljični tekstovi 16. stoljeća, tekstovi napisani hrvatskom ćirilicom itd.), prinose hrvatskih filologa istraživanju staroslavenskoga jezika i hrvatskoglagoljskih tekstova te slavonske zavičajne teme posvećene Josipu Jurju Strossmayeru i šokačkome književnom fenomenu. Za pristup suvremenim jezikoslovnim polemikama iznimno je poticajan i autorov zaključni tekst o jeziku i identitetu kao temeljnim sastavnicama jezične politike- istaknula je, predstavljajući knjigu, dr. sc. Tanja Kuštović, profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Promociju knjige akademika Stjepana Damjanovića glazbenim su nastupom oplemenili članovi Hrvatske pjevačke skupine “Slavča”.

Komentari