Obitelj Apanović iz Ljupine pokrenula je posao uzgoja ljutih papričica koju prodaju na kućnom pragu, novogradiškoj tržnici a dio putem interneta.
Jedan od najjačih aduta Slavonije svakako je gastronomija. Fiš paprikaš i ostali specijaliteti daleko su poznati po svom unikatnom pikantnom okusu koji se može dobiti samo od prave domaće, mljevene paprike.
Prošla je godina bila dobra za papriku. Prinos je bio dobar, a i kvaliteta. Papričice su biljke iz toplijih krajeva te osim iznimno dugog vremena klijanja, zahtijevaju i dug period toplog vremena kako bi stigle uroditi punom snagom.
-” Proizvodnjom začinske paprike bavimo se već 20 godina, prošla godina bila je dobra, a ova nije baš obećavajuća, no tek je početak. Isplati se, samo treba uložiti veliki trud. Prodajemo na tržnici već godinama, online prodaja također dobro ide, oni mlađi koji su na društvenim mrežama brzim klikom naruče željenu količinu.” – kaže Josipa Apanović
Papričicama kao i ostalim kulturama potreban je određeni topli period kako bi došlo do razvijanja cvjetnih pupova i u konačnici razvitka ploda te naravno određena količina svjetlosti.
-” Nama je udarno od sadnje pa do jeseni i prodaje. Za početak treba dobra volja, znanje, dovoljna količina zemlje. Za papriku treba dobro sjeme, puno vode, plastenik. Trenutno imamo pola hektara paprike a ostala zemlja je za ostale kulture. Sve ovisi o vremenskim uvjetima, mora se tretirati da bi opstala. Paprika je osjetljiva, zahtjeva veliki trud. U polju imamo bunar, paprika traži puno vode, cijevi kap na kap postavljena su u polje. Paprika nakon branja ide u sušaru, tamo se odvaja ona koja je zdrava i zatim ide u mlin.”
Svjetlost nije bitna sve dok biljka ne počne izlaziti iz zemlje. Kada biljke niknu potrebno je osigurati dobar izvor svjetlosti. Sunce je najbolji prijatelj biljkama i jedan sunčani dan više znači nego nekoliko dana pod umjetnom rasvjetom.
Ljute papričice porijeklom su iz Meksika, gdje je poznato više od 150 vrsti. Osim što snižavaju razinu kolesterola u krvi i jačaju imunitet, njihovim konzumiranjem oslobađaju se hormoni serotonin i endorfin, tzv. hormoni sreće, zbog čega se vode kao dobri antidepresivi. Odatle i teorija da su Meksikanci uvijek dobre volje, a znamo koliko ljuta njihova hrana može biti. Ljute papričice dio su ljudske prehrane već 7500 tisuća godina. Plod inače može narasti i do 45 centimetara.
