Općina Staro Petrovo Selo, u suradnji s Udrugom za integraciju glazbene kulture mladih „Starci 2001“, od rujna prošle godine godine provodi projekt „Centar za edukaciju nezaposlenih osoba – Staro Petrovo Selo“.
U okviru projekta održan je okrugli stol na temu mogućnosti zapošljavanja u prostoru Općine Staro Petrovo Selo. Na okruglom stolu su, uz predstavnike Općine i projektnog tima sudjelovali predstavnice i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Slavonski Brod, Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška; Udruge gluhih i nagluhih Nova Gradiška, IMPACT-a, obrta za
savjetovanje i poslovno upravljanje, Industrijskog parka Nova Gradiška; te nekoliko korisnika projekta.
Okrugli stol pozdravnim je riječima otvorila gđa. Romana Arić, pročelnica Općine Staro Petrovo Selo, koja je izrazila dobrodošlicu i pozvala sve okupljene na svrsishodnu raspravu, te uputila riječi zahvale na odazivu u ime Općine. Gđa. Arić je također izrazila zadovoljstvo provedbom ovog projekta. Nakon toga je voditelj kluba u okviru projekta, Vatroslav Babić, predstavio projekt „Centar za edukaciju nezaposlenih osoba – Staro Petrovo Selo“, te istaknuo koji su rezultati postignuti.
Provedbom projektnih aktivnosti obuhvaćeno je ukupno 33 korisnika koji su osnaženi za tržište rada. Njih 12 uspješno se zaposlilo nakon izlaska iz projekta, od čega 1 korisnica kroz potporu samozapošljavanja. To je bilo odličan uvod u iduće izlaganje predstavnica HZZ-a PU Slavonski Brod koje su predstavile mjere aktivne politike zapošljavanja za ovu godinu, ukupno njih 7, i naglasile kako su svi uvjeti, načini korištenja i obrasci dostupni online. „Najveću promjenu u ovoj godini predstavlja ukidanje SOR-a, te uvođenje pripravništva; gdje je značajna novost da za realni sektor ne postoji gornja granica plaće, nego HZZ snosi 50 % stvarnog troška. Što se javnog sektora tiče, mjera se implementira sukladno planu koji sastavlja nadležno ministarstvo.
Uvjet za korištenje mjere je da osoba mora biti u evidenciji HZZ-a kad je natječaj objavljen, a rokovi evaluacije kreću se oko 10 dana, što je izrazito brzo. Novost je uvođenje isplate u dva obroka. Nažalost, civilni sektor nije prihvatljiv korisnik mjere pripravništva, ali su ovom sektoru i dalje dostupne mjere javnog rada i osposobljavanja na radnom mjestu.“, istakla je gđa.
Lidija Feldšar.
Željka Gusak, zadužena za mjeru potpore za samozapošljavanje, također je predstavila novosti u ovoj godini: „Glavna novost je da postoje 3 skupine prema maksimalnom iznosu potpore, a kriterij za kategorizaciju je Index razvijenosti MRRFEU. Za prvu skupinu maksimalni se iznos potpore kreće od 75000 do 100000 kuna. Za ostvarenje najvećeg iznosa potpore osoba mora kumulativno ispuniti uvjete prebivališta u JLS I skupine, obrt mora imati sjedište i posao se mora obavljati u toj JLS.
Radionice i minimalno jedno individualno savjetovanje su obvezne aktivnosti kod podnošenja zahtjeva. Potpora se, kao u prethodnom slučaju, isplaćuje u dva obroka, a prvo pravdanje utroška sredstava je nakon 6 mjeseci. Prvi korak za ostvarivanje ove potpore je javiti se svom savjetniku u nadležnoj ispostavi HZZ- a. Predstavnice HZZ-a također su predstavile rezultate analize poslovnih subjekata sufinanciranih kroz mjeru potpore za samozapošljavanje koja je pokazala da preko 60 % sufinanciranih subjekata u 2015. godini još uvijek rade; a taj postotak raste u drugim promatranim godinama, pa za 2017. godinu iznosi 65 %. Ukupno je u 2019. godini 194 osobe uključeno kroz samozapošljavanje, što dosta govori o popularnosti ove mjere.
Nakog toga je Manuela Strinavić ispred CZSS Nova Gradiška predstavila profil korisnika zajamčene minimalne naknade na našem području, kao jedne od ranjivih skupina na tržištu rada. Kazala je kako je većina nezaposlenih korisnika preko 50 godina, a većina korisnika ostvaruje pravo neprekidno više godina (neki i više od 10). Značajan broj nezaposlenih korisnika ZMN su dugotrajno nezaposlene osobe (neki i više od 20 godina). Razlozi zašto su te osobe neaktivne na tržištu rada su različiti, od raznih obiteljskih situacija, nedostatka radnih mjesta, do „rada na crno“.
Uslijedilo je predstavljanje projekta „Job club – Centar jednakih mogućnosti“ koji je Udruga gluhih i nagluhih provela u suradnji s partnerima – Gradom Nova Gradiška i Industrijsko – obrtničkom školom; te još jednog projekta Udruge „Pružanje podrške marginaliziranim skupinama za uključivanje na tržište rada“ koji je još uvijek u provedbi. Rezultati oba projekta pokazali su kako su ovakvi projekti iznimno korisni nezaposlenima i osobama koje su pripadnici ranjivih skupina; tako se nakon sudjelovanja u projektu „Job club – Centar jednakih mogućnosti“ od ukupno 63 korisnika zaposlilo njih 21, a njih 14
nastavilo više i visoko obrazovanje; dok je kod drugog projekta od ukupno 40 obuhvaćenih korisnika njih 7 već pronašlo posao.
Na kraju je predstavnica Industrijskog parka NG, Marijana Škara Ivković, predstavila projekt „Učenjem do znanja – znanjem do zapošljavanja“ koji je trenutno u provedbi. Kroz projekt korisnicima je omogućeno pohađanje edukacija od kojih se neke upisuju i u radnu knjižicu. Na proljeće kreće novi ciklus edukacija, tako da je iskoristila priliku pozvati sve zainteresirane potencijalne korisnike da im se jave, te se kroz sudjelovanje u projektu osnaže za tržište rada.
U raspravi koja je uslijedila zaključeno je kako su projekti koji su, poput našeg, usmjereni povećanju zapošljivosti uspješni u postizanju svojih ciljeva, te kako otprilike trećina korisnika takvih projekata pronađe posao neposredno nakon sudjelovanja u projektu; što je za naše tržište rada velika brojka.
Sudionici okruglog stola također su se dotakli pitanja uključivanja neaktivnih osoba na tržište rada, među kojima je naglasak stavljen na korisnike različitih socijalnih davanja, prvenstveno zajamčene minimalne naknade. Zaključak je kako je takvim osobama potrebno pružiti veći stupanj potpore kako bi se mogli uključiti u programe edukacija, osposobljavanja i samo tržište rada.
Branko Medunić, ravnatelj CZSS NG istaknuo je kako socijalna politika ide u tom smjeru, te omogućuje korisnicima ZMN isplatu iste i kraće vrijeme nakon pronalaska posla, osobito ako je riječ o niže plaćenim ili prekarnim oblicima rada.
Također, raspravljena je i inicijativa Europskog socijalnog i gospodarskog odbora o zajamčenom dohotku (basic income policy) koja bi osigurala prihod svakom građaninu Europske unije u visini sukladnoj nacionalnim pokazateljima, te kakav bi utjecaj ta politika imala na naše tržište rada. Premda različitih stavova oko utjecaja, svi su se sudionci okruglog stola složili kako je naše, lokalno, odnosno regionalno tržište rada, nespremno za implementaciju takve politike.
Glavni zaključak okruglog stola na temu mogućnosti zapošljavanja, s kojim su se složili svi sudionici, jest kako je potrebno osigurati suradnju svih relevantnih dionika na određenom području, od jedinica lokalne (i regionalne) samouprave, preko javnih institucija, do civilnog sektora, kako bi kroz sinergijsko djelovanje utjecali na smanjenje nezaposlenosti kod samih nezaposlenih osoba (njihovim obrazovanjem i usavršavanjem), te kroz donošenje jasnih i konkretnih javnih politika u tom smjeru istovremeno koristeći sva dostupna sredstva i mjere za povećanje zaposlenosti.
Ovaj je projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa: Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020., u iznosu od 943.266,95 kuna, a traje 18 mjeseci.
