SLAVONSKI BROD – Jučer je održana sjednica ‘Koordinacije gradonačelnika i načelnika općina sa županom’ na kojoj se predviđeni dnevni red odnosio na probleme dezinsekcije i suzbijanja komaraca na području Brodsko-posavske županije, provedbu Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske te provedbu Zakona o zaštiti životinja na području županije – piše Sbplus.
Otvarajući sjednicu Koordinacije, župan Danijel Marušić svim je okupljenim načelnicima, zamjenicima načelnika i gradonačelnika zahvalio na dosadašnjoj suradnji, izrazivši nadu kako će se uzajamni partnerski odnosi nastaviti i ubuduće.
Kako je na prostoru Brodsko-posavske županije oko sedam tisuća hektara pod vodenim površinama, a razvoju su komaraca pogodovale i klimatske promjene, ‘borba’ protiv istih izazvala je veliku pozornost i kod stanovnika općina te gradova. Većina je općina provodila propisane mjere, a djelatnici Zavoda za javno zdravstvo i dalje kontinuirano provode monitoring te, sukladno potrebama, predlažu provedbu daljnjih mjera.
Županija je u svom Proračunu za 2019. godinu osigurala dio sredstava za potrebe provođenja dezinsekcije na čitavom svom području, a ostatak je sredstava osiguran iz općinskih i gradskih proračuna. Zbog ovogodišnje ogromne najezde komaraca predviđena su sredstva već premašena, a kao zaključak nametnuo se stav Koordinacije za traženjem sredstava iz Državnog proračuna te inicijativa da već počnu planirati DDR mjere za sljedeću godinu.
Koordinaciji su nazočili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede – Igor Miodrag, iz Uprave za poljoprivredno zemljište, ali i Branka Šošić, iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, s kojima su svi okupljeni imali prilike razmijeniti mišljenja te iznijeti probleme s kojima se načelnici općina susreću u vezi poljoprivrednih zemljišta te zaštiti životinja.
Nezadovoljstvo donošenjem programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištima u općinama Županije koje je iskazao na nedavnoj sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća pročelnik nadležnog odjela izrazio je i danas.
– Generalno, s 16 mjeseci provedbe Zakona raspolaganja državnih poljoprivrednih zemljišta na prostoru Brodsko-posavske županije, osobno nisam zadovoljan. To nezadovoljstvo izazvano je konkretnim pokazateljima – svega osam jedinica lokalne samouprave donijelo je program i dobilo je suglasnost Ministarstva poljoprivrede, što znači da praktički mogu u raspis javnog natječaja, no jedino je Općina Garčin iskoračila te sljedeći tjedan raspisuje prvi natječaj. Moja je želja da njihov primjer isprovocira preostale općine koje su u fazi spremnosti da mogu u natječaj. Sedamnaest općina – dakle, predugačak je popis – praktički su na doradi. One rade one dopune koje je tražilo Ministarstvo. Uvjetno, oni su u ‘drugom čitanju’. Tri općine još nisu niti došle do završetka izrade progama, nisu zatražile suglasnost od Županije niti su došle do zahtjeva prema Ministarstvu. U primjeru Garčina može se iščitati kako je to zahtjevan posao, posao koji traži pun angažman, ali se može doći do natječaja… što je upravo odgovor svima; kako je tko radio, prema tome su rezultati manji ili veći. – kazao je odlučno Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije.
Poljoprivredni proizvođači zbog toga su jako nezadovoljni. Petogodišnji moratorij istekao je 1. srpnja 2019. godina, a Hrvatska će, kao članica Europske unije, zatražiti novi dodatni trogodišnji moratorij prema Europskoj direktivi.
– Posvetimo se aktivno poslu kako bismo hrvatsku zemlju slobodno rasporedili hrvatskim farmerima, naravno, ovisno o bonitetu prema natječaju koji će polučiti. – poručio je Burazović na sjednici Koordinacije gradonačelnika i načelnika općina sa županom.
Drugi su također današnju prigodu iskoristili za slanje poruke općinama.
– Mislim da su ovakvi susreti dobra prilika da se obrazlože i definiraju one poteškoće koje, eventualno, pojedine općine imaju u provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prvenstveno u dijelu donošenja raspolaganja. Budući da je od 28 jedinica lokalne samouprave, samo osam poslalo programe, molio bih i druge jedinice da što brže donesu programe kako bi poljoprivrednici konačno uspjeli dobiti ugovore koje će im omogućiti i osigurati duže korištenje. U konačnici i privlačenje sredstava iz fondova za ruralni razvoj. – poručio je Igor Miodrag, načelnik sektora za poljoprivredno zemljište.
Načelnici su iznijeli i svoju stranu priče.
– Mi smo dobili za doradu Program raspolaganja državnog poljoprivrednog zemljišta. Moram reći kako je novi Zakon došao žestoko prema nama, da moramo vrlo brzo donijeti odluke. Mislim kako se vi, kao institucija odnosno kao Ministarstvo, niste usuglasili s drugim institucijama koje su nam trebale pomoći u definiranju zemljišta. Kada smo dobili potvrdu o čestici poljoprivrednog zemljišta, ostali smo zatečeni kako je riječ o zemljištu koje je postalo javno vodno dobro. Također smo fascinirani činjenicom kako u našoj općini imamo četiri i pol tisuće hektara javnog vodnog dobra. Smatram kako ste vi na razini Ministarstva trebali razriješiti tu problematiku i ne dovesti nas u ovakvu nepovoljnu situaciju te donijeti zaključke jer je, isto tako, nevjerojatno kako je tabla od 52 hektara, formirana s postojećim kanalom oko sebe, a da Hrvatske vode ispišu kako je to 52 hektara javnog vodnog dobra. – objasnio je Zlatko Aga, načelnik općine Rešetari.
Na višim su instancama, čini se, s tim problemom dobro upoznati.
– Određeni broj načelnika izrazio je kako su Hrvatske vode određena područja stavili u svoju ingerenciju, a vrlo često se znalo dogoditi da su raspisivali natječaje a da općine nemaju saznanja o tome. Na jednom od sastanaka predstavnika Hrvatskih voda pokušao sam u neslužbenoj komunikaciji ukazati na navedeni problem gdje je rečeno da, ako imate takve situacije, u tom se slučaju potrebno obratiti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Upravi za vodno gospodarstvo i zaštitu mora. – odgovorio mu je Miodrag.
Dok stari problemi još nisu riješeni, novi se gomilaju. Tako Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine za državna poljoprivredna zemljišta koji je ovog tjedna stupio na snagu, propisuje da su jedinice lokalne samouprave dužne u roku od četiri mjeseca dostaviti Ministarstvu poljoprivrede podatke. To znači kako svi aktivni ugovori o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, sklopljeni na području Brodsko-posavske županije, idu u novu procjenu kako poljoprivrednici ne bi plaćali različite cijene zakupnina u jedinicama lokalne uprave.
Kako bi ispunili zadani rok, odnosno kako bi u okviru četiri mjeseca uspješno dostavili sve podatke koji podrazumijevaju osnovne ugovore, eventualne anekse i ostalu dokumentaciju propisanu Pravilnikom, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je aplikaciju koja će biti dostupna već od danas.
Možda uz nju načelnici i gradonačelnici ipak uspiju na vrijeme obaviti novu domaću zadaću koju im je zadalo Ministarstvo.
Izvor/Foto: Sbplus
