Navedene zadaće imale su važnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta i hrvatskog jezika u doba osnutka za vrijeme Hrvatskog preporoda u 19. stoljeću, a danas to čine svi ogranci jer ne treba zaboraviti da je znanje vrijednost koju treba održati stalnim prosvjetnim djelovanjima. Ponosan je i novogradiški ogranak koji je jučer 1. ožujka održao izbornu, ali i izvještajnu sjednicu koju je predvodio predsjednik Radnog predsjedništva Davorin Slišurić. Nakon pozdrava upućenih predstavnicima udruga u kulturi s kojima ogranak surađuje te dogradonačelnici Ljepši Rakas – Vujčić, predsjednik novogradiškog ogranka Matice hrvatske prof. Josip Ostić izrazio je ponos zbog čak deset novih članova te predložio novo Predsjedništvo Matice. Jednoglasno je za predsjednika ponovno izabran prof. Josip Ostić, za potpredsjednika dr. Dražen Oršulić te za tajnika prof. Igor Pahlina.
Za članove Predsjedništva jednoglasno su izabrani profesorice Vjekoslava Bagarić i Morana Plavac te inženjeri Tomislav Marušić i Miroslav Prpić. U Nadzorni odbor Matice uvršteni su Miroslav Domazetović, Zvonko Kraljić i Davorin Slišurić. Pročitana su financijska izvješća te izvješće o radu od 2008. godine, a među kojima su tradicionalno darivanje knjigama najboljih učenika, predavanja na kojima su gostovali akademici Stjepan Damjanović i Ante Stamać te zaista velik broj sličnih književnih i glazbenih događanja te obilježavanja datuma važnih za hrvatski jezik i knjigu. Predstavljen je i plan rada za 2012. godinu u kojoj će, među ostalim, ugostiti akademika Nikolu Bratulića i prof. dr. Ivu Pranjkovića, izdati godišnjak rada te nastojati održati kulturne ekskurzije.
Novost je i knjižnica Matice u kojoj je do sada postavljeno 600 knjiga i znanstvenih časopisa a jučer su ju po prvi puta obišli nazočni gosti.
Skupštini je prisustvovao i Stjepan Sučić, potpredsjednik središnjice Matice hrvatske koji je pozdravio bogat rad novogradiške Matice, pogotovo u vrijeme kada je nekoliko Matica ugasilo svoj rad. Upozorio je Sučić da hrvatsku kulturu neće čuvati svjetski već hrvatski zaljubljenici koji ju cijene i s njom žive. Apelirao je da se posjete naša sela i tamo zapišu sjećanja najstarijih stanovnika, fotografski dokumentira sve što će nestati, a vrijedno je spomena, sve u svrhu ostavljanja pisanog trag jer je zabluda da je dokumentirano i prikupljeno sve što će održati hrvatski nacionalni identitet.
Autor: Mario Trupinić
