‘Dok je rađena koncepcija mirovinske refome, kada su se postavljali prvi, drugi i treći stup, nije bilo studije o demografskim kretanjima. S obzirom na silinu iseljavanja sigurno će biti ugrožen prvi mirovinski stup’, rekao je Šterc.
Na pitanja je li zbog ulaganja mirovinskih fondova u Agrokor ugrožena isplata mirovina, treba li nam drugi mirovinski stup i što će se događati s mirovinama u budućnosti u emisiji Otvoreno raspravljali su ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, demograf Stjepan Šterc, konzultant Milan Račić i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac, piše net.hr.
Ministar Pavić je naglasio kako su mirovine sigurne te da su njihove isplate neupitne, a hrvatski sustav mirovina održiv. Dodao je i kako 71 posto strukture ulaganja mirovinskih fondova ide u državne obveznice, 15 posto u strane obveznice, a 17 posto u dionice. Naglasio je da je svako plašenje umirovljenika da im je mirovina ugrožena neodgovorno.
‘Ove godine smo u proračun uštedjeli 780 milijuna kuna, a sve hrvatske obveznice koje je ministar Marić plasirao su se razgrabile’, rekao je Pavić. Dodao je i da ulaganja mirovinskih fondova u dionice Agrokorovih kompanija ni u kom slučaju ne ugrožavaju mirovine.
Demograf Stjepan Šerc zapitao se što će biti za 10 ili 20 godina te je ustvrdio da ovaj sustav, iako ministar tvrdi drugačije, ipak nije održiv. ‘Dok je rađena koncepcija mirovinske refome, kada su se postavljali prvi, drugi i treći stup, nije bilo studije o demografskim kretanjima. S obzirom na silinu iseljavanja sigurno će biti ugrožen prvi mirovinski stup’, rekao je Šterc.
‘Ovakav mirovinski sustav bit će održiv sljedećih maksimalno deset godina’
Naglasio je i da niti jedna koncepcija gospodarskog rasta Hrvatske ne može raditi bez stanovništva kao najvrednijeg potencijala u prostoru i društvu.
‘Prema projekcijama, ovakav mirovinski sustav bit će održiv sljedećih maksimalno deset godina, ovisno o silini iseljavanja, možda još i kraće’, rekao je te se potom zapitao po kojoj logici fondovi nisu mogli usmjeriti ulaganja na otkup duga građana.
‘Od 2011. godine više od 250 tisuća Hrvata napustio je zemlju, a 70 posto njih mlađe je od 39 godina’, zaključio je demograf Šerc te dodao da ovu Vladu stanovništvo uopće ne zanima.
Reagirajući na Štercove tvrdnje, Pavić je ustvrdio da brojke zadnjih nekoliko godina imaju pozitivan trend što se tiče omjera ljudi koji rade i umirovljenika. Kada je riječ o problemu iseljavanja i njegovu utjecaju na mirovinski sustav, rekao je da je to proces koji su prošle sve država nakon ulaska u Europsku uniju.
Sustav će se za pet godina urušiti
Milan Račić kritizirao je model ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova. ‘Svi peru ruke i ispada da je sve super, ali nije normalno da mirovinski fond, koji treba osigurati našu budućnost, investira 70 posto u obveznice koje imaju status smeća. Mirovinski fondovi su u teškoj situaciji, oni imaju hrpe novca, a mi nemamo dovoljno likvidnih firmi na burzi. Bilo bi mnogo racionalnije da oni mogu investirati u širem spektru, u više stranih obveznica i dionica’, rekao je Račić.
‘Mi nemamo likvidno tržište dionica, a trenutačno se nalazimo u bolesnom krugu gdje su naše mirovine udvostručile izloženost riskantnim obveznicama. Država je poput ovisnika kojega mirovinski fondovi opskrbljuju drogom. Da budemo iskreni, mi nikad nećemo vidjeti te mirovine. Za pet do 10 godina taj novac nestaje i dogodit će se slom sustava’, smatra Račić.
Fondovi nisu ništa izgubili na Agrokoru
Predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac osvrnuo se na ulaganja u Agrokor te kazao kako fondovi kojima on upravlja nisu izgubili na ulaganju u dionice Agrokorovih tvrtki.
Kad se napravi saldo ulaganja našeg društva u dionice Agrokora, taj saldo je rezultirao zaradom od 208 milijuna kuna’, rekao je Grbavac. Objasnio je da su izloženost prema Agrokoru počeli smanjivati već 2014. godine jer se neke stvari nisu događale na način kako je bilo najavljivano.
‘Kad fondovi razmišljaju o ulaganju u hrvatske državne obveznice, ne smatraju ih smećem jer kao unutrašnji igrači na tržištu znaju više nego rejting agencije ili strani investitori. Činjenica je da smo ostvarili značajne prinose na obveznicama. Dok se u svijetu očekuje rast kamatnih stopa pada razlika između prinosa na njemačke i hrvatske obveznice. Zato cijene hrvatskih obveznica rastu pa mi zarađujemo ne samo na kamatama nego i na razlici u cijeni’, kazao je Grabavac te potom dodao kako u Hrvatskoj nema dovoljno projekata i prilika na dioničkom tržištu za ulaganja što je glavni razlog za visoki udio ulaganja u obveznice.
Nedovoljno novih projekata
Za Silvana Hrelju nije ništa neobično da su mirovinski fondovi u slučaju Agrokora reagirali prije Vlade.
Normalno je da stručnjaci fondova prate tržište i analiziraju informacije s tržišta, ne mogu se igrati s time. Fond menadžeri su reagirali na vrijeme i napravili su posao kako treba u funkciji zaštite interesa kapitala hrvatskih građana’, naglasio je Hrelja u emisiji Otvoreno te dodao kako smatra da treba zadržati drugi mirovinski stup i unaprijediti ga.
Smatra da se dosadašnje Vlade, u posljednjih 15 godina funkcioniranja 2. mirovinskog stupa, nisu potrudile osmisliti projekte u koje bi mirovinski fondovi mogli ulagati i dugoročno na taj način izvlačiti korist za građane.
