U četvrtak 3. 10. u Pučkom otvorenom učilištu „Matija Antun Relković“ u suradnji s Konfucijevim institutom Sveučilišta u Zagrebu održan je Dan Kine. Tom prilikom smo pripremili niz radionica čiju su vrijednost prepoznali u OŠ „Mato Lovrak“ te su u radionicama aktivno sudjelovali učenici i razrednici sljedećih razrednih odjela: 1. a, 1. d, 2. c, 3. c, 3. d, 4. c i 4. d. Za učenike i nastavnike uvijek željne novih (sa)znanja pripremili smo Radionicu kaligrafije, Likovnu radionicu te Radionicu društvene igre Weigi (Go).
Radionice su održane pod stručnim vodstvom Zvonka Bednjaneca, certificiranog edukatora Europske go federacije, Qu Kaixin, profesorice kineskog jezika koja je u rujnu došla u Hrvatsku te profesorice Wang Yingjie.
Zahvaljujemo svim sudionicima programa na aktivnom sudjelovanju i želji da djeci približe i neke druge kulture.
Radionica kaligrafije
Kinesko pismo njeguje vrlo dugu tradiciju i umijeće pisanja kineskih znakova već dugo se smatra umjetnošću. To drevno umijeće naziva se kineskom kaligrafijom. Polaznici su imali priliku upoznati zakonitosti kineskog pisma, naučiti pravilno držanje kista za kaligrafiju, usvojiti pravilno držanje tijela i ruke prilikom pisanja te naučiti pisati osnovne poteze od kojih su sastavljeni kineski znakovi.
Likovne radionice
Kineske likovne radionice su najbolji način za otpuštanje kreativnog duha. Polaznici su (vrlo uspješno!) izrađivali lampione koji su jedan od prepoznatljivijih elemenata kineske kulture.
Weiqi
Weiqi ili Go jedna je od najstarijih strateških igara na svijetu. Za vrijeme trajanja radionice, djeca su naučila pravila i trikove ove društvene igre koja je nastala u Kini prije otprilike 4000 godina. Prema predaji, osmislio ju je kineski car Yao u želji da poduči svog sina strateškom razmišljanju…Weigi je jedna od najstarijih misaonih igara na svijetu.
Zašto Kina?
Kina je jedna od najstarijih i najrazvijenijih civilizacija, s više od 3200 godina pisane povijesti. Brojne dinastije i kulturna razdoblja koja su se izmjenjivala tijekom nekoliko tisućljeća ostavila su nemjerljiv povijesni, kulturni, društveni i tehnološki utjecaj na razvoj cijeloga svijeta: barut, tisak, kompas, papir i seizmograf samo su neki od izuma koje nam je Kina ostavila u naslijeđe.
Povijesno gledajući, Kina je sve do početka 19. stoljeća bila daleko ispred ostatka svijeta ne samo po stupnju razvoja nego i po kvaliteti života. Europa je uspjela dostići Kinu tek industrijskom revolucijom, i to zahvaljujući kineskoj izolaciji koja je započela još sredinom 15. stoljeća i usporila daljnji razvoj tog iznimno naprednog društva sljedećih 400 godina.
Nakon toga je uslijedilo skoro 150 godina sukoba, ratovanja, društvenih promjena i revolucija, što je u potpunosti promijenilo kinesko društvo, no početkom 1980-ih, prihvaćanjem politike reformi i otvaranja (改革开放; Gǎigé kāifàng), Kina je ponovo postala jedno od središta svjetskih zbivanja ‒ i to kao nova gospodarska i politička svjetska sila.Značaj kineskog povratka predvidio je i Napoleon rekavši: „Pustite zmaja da spava. Kada se probudi, uzdrmat će svijet.“
