Pedagoginja Mirela Brlić Trnka nova je ravnateljica novogradiške Industrijsko obrtničke škole. Preuzela je tu odgovornu dužnost nakon dugogodišnjeg ravnatelja prof. Mije Matoševića koji je početkom osmog mjeseca otišao u više nego zasluženu mirovinu. Mirela Brlić Trnka također je dugogodišnja djelatnica ove škole, s iskustvom i znanjem involvirana u sve aktivnosti i programe ove srednjoškolske ustanove:

– Ja sam u ovoj školi i više nego punoljetna, 21. godinu. Na radnom mjestu stručnog suradnika pedagoga u Industrijsko obrtničkoj školi sam od 1999. godine.

Moram priznati da sam dugo „vagala” javiti se ili ne natječaj, prvenstveno zbog razloga jer svoj posao volim. Kroz proteklu 21 godinu sve sam dobro „posložila”, a kad mijenjate posao uvijek postoji mogućnosti da će čovjek negdje možda pogriješiti. Da ne kažem da dođete u situaciju da morate puno više truda uložiti nego što je bilo na mom starom poslu.

Ono što je presudilo su bili moje kolegice i kolege, moj kolektiv mi je dao apsolutnu podršku. Njima je to bio logičan slijed, s obzirom da puno toga vidim, znam koje su pozitivne i dobre strane, što bi trebalo promijeniti i popraviti. Oni su me potaknuli da ozbiljnije razmislim o promjeni posla i na kraju sam odlučila kandidirati se – o motivima svog javljanja kaže nova ravnateljica.

Iza Industrijsko obrtničke škole niz je realiziranih i započetih projekata. Škola je postala poznata daleko izvan granica Hrvatske, ostvarila suradnju s školama iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Švedske. Hoće li biti tako i u budućnosti:

– Nije nimalo zahvalno nakon profesora Matoševića doći na ovu funkciju samim time što je on „utro staze” tim velikim projektima. Ja ću ih nastojati realizirati, možda ću tu biti nešto malo slabija, ali ću se truditi motivirati ostatak kolektiva da se više uključi u dio koji se tiče projekata izvan škole. Vjerujem da sve ono što je bilo dobro započeto, da ćemo to i nastaviti. Gledat ćemo i u nekom drugom smjeru širiti poznanstva, suradnju, partnerstva, ali isto tako i kroz započete projekte.

Kako organizirati nastavu u uvjetima epidemije koronavirusa

– Mogu reći da prema postojećim preporukama epidemiologa i Ministarstva znanosti i obrazovanja jesmo spremni. Vjerujem da ćemo se uspjeti organizirati da radimo u jednoj smjeni jer je naša nastava koncipirana po principu da nam nisu svaki dan svi razredi prisutni u školi.

Budući imamo vanjsku praksu, možemo se organizirati da jedan dio učenika dio tjedna bude na praksi, drugi u školi. Uz to, naša je škola smještena na tri različite lokacije, imamo više ulaza tako da se može organizirati cirkuliranje učenika.

Napravit ćemo nastavu da ne bude kabinetska, nego da se nastava održava u jednoj učionici.

E, sad jedino ostaje pitanje što će biti prije i poslije škole, na to, zaista, ne možemo utjecati.

Mislim da djeca trebaju ići u školu. I sama sam roditelj i smatram da je djeci mjesto u školi.

Online nastavom nisu bili zadovoljna ni naša djeca, teško je bilo i nastavnicima jer im je nedostajao neposredni kontakt s učenicima.

Ukoliko dođe do proboja virusa, mi smo spremni i na kombinacije.

Što se tiče upisa u našu školu, moram reći da nismo nezadovoljni. S obzirom da se sve manji broj učenika odlučuje na upis u strukovna zanimanja, moram reći da je kod nas situacija zadovoljavajuća. Uspjeli smo upisati osam razrednih odjela prvih škola, jedino nismo uspjeli upisati djecu u zanimanje krojač. Imat ćemo automehatroničare i instalatere, jedan razredni odjel CNC operatera, konobara i kuhara, u kombinaciji monter i obrađivač rezanjem i deformacijom sa stolarima, jedan razred prodavača. Imat ćemo u jednom razredu pomoćne kuhare i slastičare, učenike s teškoćama u razvoju i još jedan razred kombinacije pomoćnih kuhara i slastičara i bravara. Nikada nam se još nije dogodilo da je toliki broj učenika s teškoćama u razvoj upisan u posebne razredne odjele. Ono po čemu je naša škola posebna činjenica je da mi obrazujemo djecu direktno za tržište rada. Također, činjenica je da je djeci teško to objasniti na početku, no s vremenom ove činjenice postanu itekako svjesni. Mnogobrojne tvrtke traže strukovni profil zanimanja, a sve češće i stipendiraju učenike kako bi odmah nakon srednje škole došli k njima raditi – kaže ravnateljica Mirela Brlić Trnka.

 

Komentari
Prethodni članakZavršeni radovi u sklopu projekta „Sanacija kolnika ceste Ratarska ulica u Vrbju“
Sljedeći članakOdržana završna konferencija projekta OPGenije: Uručene javne isprave za agroturističkog tehničara