Vlada treba smijeniti šefove ZTC-a i uvesti prinudnu upravu, koja treba osigurati uvjete za dubinsku analizu svih servisnih aktivnosti te ih napraviti prema svim standardima i propisima, bez obzira na dodatna kašnjenja u isporuci zrakoplova
Višestruko kašnjenje servisa protupožarnih zrakoplova Canadair CL-415 i Air Tractor AT-802 tijekom kritičnog požarnog razdoblja, usred turističke sezone, koja je Hrvatskoj prioritetni nacionalni interes, ukazuje na kaos u organizaciji Zrakoplovno-tehničkog centra u Velikoj Gorici te na veliku neodgovornost i nestručnost u vođenju tvrtke koja obavlja iznimno važnu zadaću. Problem je toliko eskalirao da glavni problem više nije u upravi, nego u Vladi, koja je tu upravu postavila i još je nije smijenila.
Poznato je kakvi su servisni resursi naših protupožarnih zrakoplova, a i činjenica da zrakoplovno-tehničko osoblje ovlašteno za izdavanje potvrde o vraćanju zrakoplova u uporabu, dakle specijalizirani i certificirani mehaničari (kategorije B1, B2 i C) u Hrvatskoj radi za 7000 do 10.000 kuna, dok je u Austriju i Njemačkoj satnica 30 do 40 eura. Realno tri do četiri puta više!
Ignoriranje te činjenice dovelo je do situacije u kojoj se poslovi ne mogu odraditi, a riječ je o zahtjevnim poslovima koji se tiču i na doradama strukture zrakoplova nagrizenih korozijom. Svaki se dio, odnosno sklop, treba servisirati, odnosno popraviti po priručniku za održavanje za konkretan tip zrakoplova, od strane certificiranim mehaničara te korištenjem originalnih dijelova te propisane servisne opreme.
Uprava ZTC-a je, kadrovskim, ugovornim i financijskim mjerama, trebala osigurati sve organizacijske uvjete da se servisi protupožarnih zrakoplova mogu napraviti u propisanim servisnim intervalima. A zbog zahtjevnosti protupožarnih aktivnosti tijekom ljeta, uz potporu Vlade, servise je trebalo napraviti i prije roka, kako bi od početka srpnja svi protupožarni zrakoplovi, Canadair CL-415 Air Tractor AT-802, bili spremni za cijelu protupožarnu sezonu, uz sljedeće servisiranje od listopada 2022. nadalje.
Gore od samog kašnjenja servisa protupožarnih zrakoplova je požurivanje isporuke, u situaciji velikih organizacijskih i kadrovskih problema u ZTC-u, što je u zrakoplovstvu često povezane s katastrofama. Najteže zrakoplovne nesreće u povijesti (niže) povezane su s propustima u servisiranju i popravljanju zrakoplova te pritiscima na ubrzanje i skraćivanje tih postupaka, kako bi se zrakoplov čim prije vratio u funkciju te počeo zarađivati (prizemljeni zrakoplov stvara gubitke).
Bez obzira na niz dosadašnjih kašnjenja, najgora bi opcija bilo inzistiranje na isporuci protupožarnih zrakoplova, koji su na servisu, 15. kolovoza 2022., uz činjenicu da organizacijskom kaosu i manjku ovlaštenog stručnog osoblja u ZTC-u to može biti povezano s nestručnim i površnim servisom te izazvati kobne posljedice.
Činjenica da su u pitanju i korozivna oštećenja strukture zrakoplova te nužan servis najzahtjevnijih sustava zrakoplova, površan i nestručan servis/popravak može imati kobne posljedice. Protupožarni zrakoplovi najopterećeniji su zrakoplovi, po razini opterećenosti usporedivi s najzahtjevnijim vojnim, koji pri polijetanju i ispuštanju “vodene bombe” lete na sigurnosnom limitu te je nužno besprijekorno stanje letjelice. A pad protupožarnog zrakoplova izazvao bi nesagledive ugroze za sigurnost ljudi i imovine te turistički ugled Hrvatske.
Zbog toga MORH, zbog organizacijskog i kadrovskog stanja u ZTC-u, ne smije ni požurivati niti prihvatiti zakašnjeli servis protupožarnih zrakoplova Canadair CL-415 Air Tractor AT-802. Vlada treba smijeniti šefove ZTC-a i uvesti prinudnu upravu, koja treba osigurati uvjete za dubinsku analizu svih servisnih aktivnosti te ih napraviti prema svim standardima i propisima, bez obzira na dodatna kašnjenja u isporuci zrakoplova.
Najteže zrakoplovne nesreće izazvane pogreškama u održavanju i ubrzavanjem povratka u službu
1. Japan Air Lines Flight 123 – 12. kolovoza 1985.: zrakoplovna nesreća s najviše poginulih u jednom zrakoplovu u povijesti. U padu Boeinga 747 – 146SR, na liniji Tokio-Osaka poginulo je 520 osoba (4 su preživjele). Uzrok pada je eksplozivna dekompresija trupa, koja je oštetila stražnje upravljačke površine i onesposobila hidrauličke sustave, uslijed pucanja repne tlačne pregrade. Tlačna pregrada je 1978. oštećena prilikom slijetanja u Osaki (udar i grebanje repa) te je površno odnosno pogrešno popravljena (protivno službenom uputstvu Boeinga), kako bi zrakoplov čim prije bio vraćenu službu. Yasumoto Takagi, predsjednik Japan Air Linesa, podnio je ostavku, a Hiroo Tominaga, direktor održavanja, počinio ritualno samoubojstvo (harakiri). Tvrtka je financijski uzdrmana, a spašena je intervencijom japanske vlade te Boeinga, koji je, spašavajući jednog od najvažnijih klijenata, dio odgovornosti preuzeo na sebe
2. China Airlines Flight 611 – 26. svibnja 2002.: najspektakularnija nesreća u povijesti – Boeing 747-209B na liniji Taiwan-Hong Kong raspao se u letu, posljedici propagirajućih pukotina uslijed zamora materijala (otrgnula se stražnja četvrtina zrakoplova). Uzrok je oštećenje repa 7. veljače 1980. (!) prilikom slijetanja u Hong Kongu te nestručnom i površnom popravku, kako bi zrakoplov bio čim prije vraćen u službu.
3. American Airlines Flight 191 – 25. svibnja 1979.: zrakoplovna nesreća s najtežim gospodarskim posljedicama jer je izazvala propast tvrtke McDonnell Douglas. Zrakoplov McDonnell Douglas DC-10-10 srušio se nakon polijetanja u Chicagu, nakon što mu je otpao motor na lijevom krilu, oštetivši napadnu ivicu i pretkrilca. Uzrok je u nepoštivanju procedure izmjene motora, u svrhu skraćenja izmjene i ubrzanja povratka zrakoplova u funkciju. Pogreškom u proceduri te korištenjem viljuškara umjesto specijalizirane dizalice, oštećena je baza nosača motora, što je izazvalo zamor materijala i lomnu pukotinu.
4. Air Transat Flight 236 – 24. kolovoza 2001.: zrakoplovni incident koji u povijest ulazi kao najduže “jedrenje” putničkog zrakoplova (let s ugašenim motorima) – 121 km. Let zrakoplova Airbus A330-243 s 306 putnika i članova posade, na liniji Toronto – Lisabon, iznimnom umješnošću pilota i srećom (bio je dostupan aerodrom na Azorima), završio je bez poginulih i ozlijeđenih osoba. Uzrok je bilo odstupanje od procedura i ubrzanje servisa i izmjene motora, kako bi se zrakoplov čim prije vratio u funkciju, pričem je ugrađeno zamjensko i neodgovarajuće hidrauličko crijevo s priključcima, umjesto da se čeka isporuka originalnog. Zbog manje duljine izazvalo je puknuće crijeva za napajanje gorivom i gubitak goriva.
5. Alaska Airlines Flight 261 – 31. siječnja 2000.: u padu zrakoplova McDonnell Douglas MD-83, na letu Puerto Vallarta (Meksiko) – Seattle (SAD), poginulo je 88 putnika i članova posade. Uzrok pada je otkaz navojnog vretena/matice za podešavanje repnog stabilizatora (što je izazvalo blokiranje i otrgnuće repnog stabilizatora), uslijed odgađanja nužne izmjene. Nesreća je zanimljiva jer je šef održavanja tražio izmjenu cijelog sklopa, a uprava tvrtke je inzistirala i ishodila da se zrakoplov čim prije vrati u službu, bez nužne izmjene. Nakon brojnih sudskih procesa koji su uslijedili, tvrtka je bankrotirala.
