U pregovorima o pravima i obvezama Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju dogovoreno je da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja moramo registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode registrirane i zaštićene na nacionalnoj razini oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda.

Administrativno, dug je to i iscrpljujuć put, ali ujedno jako važan jer oznaka izvornosti donosi jedno posve drukčije tržište koje cijeni izvanrednost, visoku kvalitetu, kontrolirano geografsko podrijetlo, visoke standarde u pripremi i skladištenju hrane, a iznad svega identitet i prepoznatljivost.

Članovi Udruge “Slavonski domaći kulen-kulin” već osam godina rade na nacionalnoj i europskoj zaštiti slavonskog kulena, a zadnje tri godine vode bitku s Europskom unijom koja osporava pravo da slavonski kulen mora biti proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji. Stajalište udruge je kako se etiketa izvornog slavonskog uzima u obzir tek u slučaju kada je kulen proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji i vuče porijeklo u tri generacije. Međutim, konzultanti iz Europske unije koji prate rad udruge smatraju kako je za zadržavanje autohtnosti dovoljno da se kulen proizvodi u Slavoniji prema tradicionalnom receptu, dok bi se svinje trebale uzgajati u nekoj od drugih država članica, kako ih se ne bi diskriminiralo.

Ono što je zakočilo cijeli proces dobivanja oznake zaštićenog autohtonog proizvoda, to je mogućnost, na koju ukazuju članovi udruge, da stranac potkupi proizvođača i prodaje kulen kao zaštićeni slavonski proizvod, proizveden od svinje kupljene u nekoj drugoj državi, ili čak, u vlastitoj. Za vrijeme mandata predsjednika udruge slavonskih kulinara “Slavonski domaći kulen-kulin” Maria Tworeka iz Nove Gradiške, još 7. listopada 2010. godine ovlaštenom konzultantu Europske unije predan je prijedlog za zaštitu izvornosti slavonskog kulena, bez očekivanja prigovora, uz najiskrenija nadanja kako će kulen kroz najduže dvije godine nositi oznaku izvornog slavonskog proizvoda. Danas, članovi Udruge nalaze se na pragu odustajanja od zaštite.

“Od autohtonih pasmina imamo ‘crnu slavonsku’ koja se već dulje vrijeme provlači kroz procese proizvodnje, međutim, proizvodnja kulena od ‘crne slavonske’, nažalost, uzrokuje gubitke u poslovanju. Išli smo na sljedeći spasonosni korak, a to je zaštita svinje koja je barem tri generacije provela u Slavoniji. Ni taj dio nije prošao. Na kraju smo dobili zaključenje predmeta, odnosno prestanak zaštite od strane Ministarstva poljoprivrede jer se cijeli proces odužio. Premda, stvari se ponovno slažu i svakako ćemo biti uporni jer želimo taj proces okončati kako bi zaštitili interese naših ratara, svinjogojaca i kulinara. Dakle, to su procesi koji su podređeni proizvodnji finalnog proizvoda, a to je naš slavonski kulin”, nepokolebljivo poručuje Mario Tworek.

Kao blagajnik udruge “Kulin bećarac” iz Starog Petrovog Sela, Tworek je predložio zaštitu još jednog slavonskog brenda, švargla. Naime, pokrenut je postupak zaštite imena “Švarglijada”, manifestacije o kojoj se priča diljem Hrvatske i koja ide na ponos Općini Staro Petrovo Selo i cijelom novogradiškom kraju. Upravo je Švarglijada najvažniji od 6 projekata koje su članovi Udruge “Kulin bećarac” kandidirali Hrvatskoj turističkoj zajednici. “Tu smo polučili jedan lijepi efekt i pozitivne vibracije, sve do Zagreba. U principu, svake godine imamo natjecatelje iz 4-5 županija. Što se tiče same zaštite imena ‘Švarglijada’, tu je zaslužan naš kolega Zlatko Štefanac kao osnivač i kreator toga imena. Međutim, odjeci su imali kratak vijek trajanja. Preostaje nam jedna lijepa fešta koja nadaleko promovira ime Starog Petrovog Sela i gastronomske ponude švargla kao autohtonog proizvoda. Zasada, ‘Švarglijada’ u Starom Petrovom Selu je jedina u Hrvatskoj, te postoji još jedna – u mjestu Lokve u Vojvodini”, istaknuo je Tworek.

Poznata je i snažna gospodarska pozadina Maria Tworeka. Nekadašnji hobi proizvodnje suhomesnatih proizvoda, pretvorio se u posao kojim se već 16 godina bave svi članovi obitelji Tworek. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tworek prisutno je na tržištu Zagreba, Rijeke, Istre i Dalmacije. U ponudi imaju sve prepoznatljive slavonske specijalitete, od kulena do čvaraka. Sredinom prošle godine dovršeno je i osuvremenjivanje pogona u koje je, isključivši hortikularno uređenje i pristupne puteve, uloženo gotovo milijun kuna. Razmišljaju i o izvozu izvan granica Lijepe naše. U svojim tržišnim dostignućima Tworek naglašava ulogu Hrvatske gospodarske komore i akcije “Kupujmo Hrvatsko” koju namjerava dovesti i u naš Grad.

Autor: Zorislav Knežević/photo: ilustracija

Komentari
Prethodni članakGvozdansko-mjesto junaštva i pobjeda
Sljedeći članakNajava šeste “Švarglijade u Hrvata” u S. P. Selu