Posljedice obilnih oborina, velikog broja kišnih dana, jakog vjetra i hladnoće koja je zahvatila veći dio Hrvatske sredinom mjeseca svibnja mogu se uočiti na oraničnim vrstama, naročito u usjevima termofilnih ratarskih vrsta.
Još uvijek nisu zasijane sve planirane površine, a na nekim oraničnim površinama suvišak vode odgađa sjetvu do daljnjega. Ukoliko je od sjetve protekao dulji period, a nicanje nije nastupilo, potrebno je provjeriti nije li sjeme propalo u tlu, piše Agroklub.
Rast i razvoj biljaka ovisi o vanjskim čimbenicima: temperaturi, vlazi, svjetlosti, tlu. Svaka biljna vrsta za svoj rast i razvoj ima potrebe za određenom količinom topline. Temperaturni prag za jare ratarske vrste (kukuruz, soja) je + 10 °C. Niska temperatura i oborine poremetile su i razvoj korijena kukuruza koji u fazi razvoja 3-4 lista započinje formirati pravi korijenov sustav. U ranom porastu kukuruza važno je eliminirati korove. No, i suzbijanje korova je otežano, radi suvišne vlage tla, ali i loše kondicije kukuruza.
Već sada, nakon svega par toplijih dana, biljke kukuruza su “zazelenjele“. Ovisno o datumu sjetve i načinu pripreme tla za sjetvu na nekim parcelama bit će potrebno razbiti pokoricu.
Provođenje pravodobne kultivacije i prihrane “pomoći“ će okopavinskim vrstama. Obilne oborine, vjetar i niske temperature u usjevima ozimih žitarica (naročito pšenoraži, ali i pšenice) pogodovale su razvoju hrđe na listovima. Nakon naleta vjetra polegli su usjevi žitarice koji su obilno pognojeni dušičnim gnojivima u prvoj prihrani ili oni usjevi u kojima se kasnilo prilikom primjene regulatora rasta i razvoja.
