Nakon pauze zbog pandemije koronavirusa, članovi novogradiške Podružnice Hrvatskog liječničkog zbora sinoć s nastavili s redovitim aktivnostima i predavanja. U suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka dr. Zorislav Slović Nova Gradiška u prostorijama Zbora predavanje je održao prof. dr. sc. Tomislav Jukić, specijalist nuklearne medicine.
Prof. dr. sc. Tomislav Jukić viši je asistent – poslijedoktorand na Katedri za nuklearnu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, docent na Katedri za nuklearnu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta „Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku, pročelnik Zavoda za nuklearnu medicinu Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milorsrdnice, Zagreb, znanstveni savjetnik. Članovima novogradiške podružnice Hrvatskog liječničkog zbora održao je predavanje na temu „Klinički problem čvorova štitnjače i karcinom štitnjače” te prenio nova saznanja, informacije i iskustva iz ovog područja.
– Drago nam je da smo, nakon pauze zbog pandemije koronavirusa, ponovno krenuli s redovitim predavanjima naših kolega. Svako ovakvo predavanje prilika je za edukaciju i stručno usavršavanje novogradiških liječnika.
Primarna je prevencija bolesti i promicanje zdravlja. Na sastancima podružnice, prije svega, razgovaramo o temama vezanim uz zdravstvo i promicanje liječničke struke, ali je ovo prigoda i za druženje zdravstvenog osoblja i razmjenu iskustava. Naša podružnica okuplja liječnike i visoko obrazovano zdravstveno osoblje s novogradiškog područja.U liječničkom pozivu nužnost je cjeloživotno učenje i edukacija, a rad u podružnici nam omogućava saznavanje informacija o nekim temama koje nam možda i nisu svaki puta dostupne – istaknula je predsjednica novogradiške Podružnice Hrvatskog liječničkog zbora dr. Slavica Konjević Pernar.
– Čvorovi u štitnjači su vrlo česti, te se javljaju kod 15 do 65 posto populacije svih starosnih dobi. Mogu se dijagnosticirati kod osoba oba spola, međutim češći su kod žena. Smatra se da oko 50 posto žena u dobi od 50 godina imaju jedan ili više čvorova u štitnjači. Čvorove u štitnjači obično prvi primijete sami bolesnici ili njihovi liječnici tijekom rutinskog fizikalnog pregleda vrata. Česti je slučaj da se čvorovi otkriju slučajno prilikom različitih slikovnih radioloških pregleda (prilikom izvođenja CT-a glave i vrata ili prsišta, na rendgenu pluća, magnetskoj rezonanciji vrata, odnosno prilikom izvođenja ultrazvuka vrata). Ove pretrage izvode se često radi procjene nekog drugog stanja pacijenta (traume, pregleda karotidnih arterija i sl.).
Iako je velika većina čvorova u štitnjači dobroćudna nužno je učiniti obradu na temelju koje će liječnici ustvrditi je li novootkriveni čvor opasan za zdravlje, odnosno može li njegovo postojanje utjecati na svakodnevne aktivnosti pacijenta. Smatra se da od ukupnog broja svih čvorova u štitnjači njih 5 do 10 posto ima zloćudni potencijal. Općenito, čvor u štitnjači smatra se „značajnim“ (vrijednim pažnje) ako im je promjer veći od 1 cm, odnosno ako su na ultrazvučnom pregledu prisutne karakteristike koje odgovaraju karcinomima štitnjače.
Kod velikih čvorova u štitnjači razlozi za njihovo kirurško micanje mogu biti brojni. Veliki benigni čvorovi u štitnjači dovode do formiranja uvećane štitnjače – strume. Ono često stvaraju pritisak na okolne strukture, jednjak i dušnik; te su uzrok otežanog gutanja i disanja. Toksični adenomi su vrući čvorovi u štitnjači, koji nekontrolirano u krvnu cirkulaciju luče velike količine hormone te su uzrokom povišenog tlaka, odnosno pojačanog metabolizma čitavog organizma. Kirurška terapija je metoda izbora njihova liječenja. Izrazito uvećane štitnjače često mogu zauzeti zamalo čitav vrata, te su estetsko funkcionalni razlozi indikacija za kiruršku terapiju. Zbog nemogućnosti precizne dijagnostike u tako velikim štitnjačama vrlo često se mogu pronaći znakovi maligne bolesti; karcinoma štitnjače – istaknuo je, između ostalog, prof. dr. sc. Tomislav Jukić.
