„Knjižničarska djelatnost ne smije biti zanemarena, važna je za razvoj hrvatskog društva. Pisana riječ, knjiga i književnost nemaju alternativu. Hrvatsko bogatstvo je 1600 knjižnica i 1,3 milijuna članova knjižnica“ kazao je u saborskoj raspravi zastupnik HSS-a Davor Vlaović u raspravi o Zakonu o knjižnicama.
„Zakon o knjižničnoj djelatnosti je važan, potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja, obrazovanja, znanosti, izvrsnosti i očuvanju nacionalnog i znanstvenog stvaralaštva, osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija ljudima.
Zadatak Zakona je knjigu učiniti dostupnijom svakom građaninu Hrvatske. Zakon treba omogućiti dostupniju knjigu građanima hrvatskih ruralnih prostora.
U HSS-u smatramo da sve visokoškolske ustanove trebaj imati vlastitu knjižnicu zbog dostupnosti znanstvene građe studentima i radi jednakopravnosti svih ustanova na tržištu. Predlažemo rok od 5 godina u kojem će ustanove organizirati rad vlastitih knjižnica, do tada mogu ugovornim odnosom s postojećim knjižnicama rješavati dostupnost znanstvene i knjižnične građe svojim studentima. „
Vlaović je iznio stav HSS-a o osnivanju privatnih knjižnica što pozdravlja jer je to i ustavno pravo svakog građanina da organizira vlastiti posao i zapošljavanje uz jednu važnu opasku da privatne knjižnice ne smiju biti financirane javnim novcem svih poreznih obveznika što treba jasno definirati predloženi Zakon.
„Zadatak knjižnica je kontinuirani rad na opismenjavanju, 97% Hrvata je pismeno, sljedeći korak i zadatak knjižnica je informatičko opismenjavanje, širenje demokratske kulture i dijaloga, davanje šanse svakom građaninu. Radić je od samog osnivanje HSS i početka političkog djelovanja Stranke problem opismenjavanja stavljao na prvo mjesto. Osnivao je narodne knjižnice i čitaonice po svim selima šireći pismenost, jer jedino pismen narod može gledat naprijed i može razvijati demokratsko društvo i jačati gospodarstvo.“
HSS ovci su nezadovoljni zakonskom odredbom kojom pisana riječ i knjižnica ne moraju biti dostupne građanima ruralnog dijela Hrvatske, knjižnicu smatraju civilizacijskih dosegom današnjice. Knjiga mora postati dostupna svima. U situacijama kada je knjiga dostupna kroz pokretnu knjižnicu moraju biti definirana pravila o dinamici rada takve knjižnice kazao je Vlaović
„Tražimo preciziranje načina na koji bi se osnovale knjižnice u općinama i gradovima koji imaju manje od 3000 stanovnika. Nismo zadovoljni predloženim rješenjem po kojem takve JLS ne moraju osnovati javnu knjižnicu, narodnu knjižnicu nego mogu sklapati ugovore sa susjednim općinama koje imaju knjižnicu. Malim općinama treba osigurati financijsku pomoć za osnivanje vlastitih knjižnica kako bi knjiga i informacija postala dostupna svakom građaninu neovisno o mjestu življenja. Općina bez knjižnice, pošte, trgovine, nije mjesto poželjnog življenja. Kako ćemo zaustaviti iseljavanje iz Slavonije, Baranje, Srijema, Like i drugih nerazvijenih krajeva ako uskraćujemo građanima civilizacijske dosege današnjice.“
HSS predlaže skraćivanje roka polaganja stručnog knjižničarskog ispita, za ravnatelje knjižnica, s tri na jednu godinu nakon početka rada u svojstvu ravnatelja. Vlaović je u ime HSS-a pohvalio najavu obnove i izgradnje knjižnice u Vinkovcima. Pitao je o fazi gotovosti projekta knjižnice u Požegi .
„Pozivam nadležno Ministarstvo da pomogne u radu knjižnicama u Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški, Županji, Iloku, Lipiku i Pakracu. Još uvijek nije revitalizirana kompletna građa uništena za vrijeme Domovinskog rata. Knjižnice su mjesta kulturnih događanja. Potrebna su veća izdvajanja za kulturu u Hrvatskoj, kultura nas čini drugačijima i prepoznatljivima.“ zaključio je Vlaović.
