Svake godine 8. rujna katolički vjernici slave blagdan Male Gospe. Iako nije riječ o državnom blagdanu i na taj datum nije neradni dan, vjernici za ovaj nezapovijedani blagdan, kao i za Velu Gospu, hodočaste u marijanska svetišta. Što se danas dakle slavi i koja je razlika između ova dva blagdana?

Život Isusove majke Marije za vjernike je primjer svetačkog života, skromnog, samozatajnog, ali ispunjenog velikim djelima. Na Malu Gospu slavi se njezin rođendan, što je već samo po sebi iznimka jer se u katoličkoj tradiciji kao spomendan svetaca uzima njihov smrtni dan. Osim Marijinog, u crkvenom kalendaru slave se rođendani Isusa i Ivana Krstitelja.

Korijene ovog blagdana možemo naći u petom stoljeću, kada je u Jeruzalemu posvećena crkva Rođenja Marijina, u kojoj je prema predaji bila kuća Marijinih roditelja Joakima i Ane. Marija je ondje rođena, pretpostavlja se oko 20 godina prije Krista.Marija je posebno cijenjena u istočnoj Crkvi pa se blagdan razvio najprije u njoj, a od 7. stoljeća slavi se i na zapadu.

Jedna je od ključnih figura u Katoličkoj crkvi, no posebnu čast iskazuju joj i pripadnici drugih vjera, recimo muslimani, jer je jedina žena kojoj je u Kuranu posvećeno cijelo poglavlje.

Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovjedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu. Blagdan Male Gospe u puku označava dolazak jeseni, pa postoji izreka ‘Gospa Mala – jesen prava!’. Oko blagdana Male Gospe se i lastavice spremaju na odlazak u toplije krajeve, pa se kaže da ih Marija tamo odvodi, a vraća ih na Blagovijest 25. ožujka.

Foto: Arhiva RNG

Komentari