Pitanja su to na koja su danas, uz pomoć stručnjaka-politologa pokušali odgovoriti članovi novogradiške Udruge gluhih i nagluhih, kroz radionicu jedinstvenog projekta UKLJUČIVANJE OSOBA OŠTEĆENA SLUHA U DEMOKRACIJU.
Koliko god se voljeli zvati civiliziranim društvom bez predrasuda prema osobama s hendikepom, činjenice potvrđuju kako stvari izgledaju pomalo drugačije i kako su osobe s henidkepom u prvih 20-ak godina hrvatske demokracije, kao građani i potencijalni birači bili potpuno neinteresantni, ali i nedovoljno educirani.Kada je riječ o informiranosti i edukaciji, situacija nije puno blistavija ni kod uvjetno rečeno zdravih pripadnika društva, što bi, dugoročno trebao riješiti unutar školskog-obrazovnog sustava famozni Građanski odgoj o kojemu se govori samo prigodno, od izbora do izbora.
Projekt koji je financijski i logistički podržala Britanska ambasada narednih će šest mjeseci provoditi članovi novogradiške Udruge gluhih i nagluhih u suradnji s udrugama iz Slavonskog Broda i Vinkovaca, a ponudit će nekoliko javnih predavanja, studijsko putovanje i upoznavanje s institucijama državne vlasti, javnu raspravu, te na kraju, radionicu pod nazivom “Spremni za Europsku uniju”.
Krajnji cilj projekta koji se, na prvu, čini pomalo pionirskim i avangardnim u novogradiškim, lokalnim okvirima, ima za cilj upoznati lokalnu zajednicu gluhih i nagluhih s pojmovima europskih integracija, institucijama Europske unije, te demokracije općenito, povećati društveni angažman osoba s hendikepom, razinu svijesti i tolerancije javnih institucija prema marginaliziranim društvenim skupinama, te u konačnici, informirati lokalnu zajednicu o postignućima Europske unije na području zaštite ljudskih prava i uključivanja manjina.Prva radionica projekta uspješno je realizirana danas ( subota, 20.listopada) kroz sjajno predavanje docenta, doktora znanosti Berta Šalaja, profesora na zagrebačkom fakultetu političkih znanosti na temu “Osnove političkog sustava u Hrvatskoj, izbornog procesa i metoda sudjelovanja”.
Sjajan pristup profesora Šalaja zahtjevnoj temi, kombiniran s citatima uglednih politologa, od mudrih antičkih Grka, preko čuvenog J.J.Rousseaua, kroz konkretne primjere pojedinih europskih i svjetskih zemalja, ali i komparciju s boljkama demokracije na hrvatski način, potpomugnut simultanim prevođenjem na znakovni jezik, za što je bila zadužena Anita Štitum, službeni tumač iz vinkovačke udruge gluhih i nagluhih, rezultirao je kvalitetnom, na trenutke i žutsrom raspravom koja je uslijedila nakon predavanja i dokazala kako su osobe s henidkepom, dio civilnog društva, građani sa svim pravima i dužnostima, te kao takvi i potencijalni birači koji moraju imati informaciju o tome na koji način djeluje politički sustav države u kojoj žive.
Svečanom, iako neformalnom dijelu današnjeg druženja nazočili su i predstavnik Britanske ambasade, Savo Orozović, predstavnici županije Brodsko posavske, te grada domaćina, Nove Gradiške, ali i predstavnica Saveza gluhih grada Zagreba, koja je, također pozdravila hvale vrijeda projekt.
Današnja radionica otkrila je kako u svakom sudioniku “čuči” potencijalni političar, ali i aktivni član društva spreman mijenjati stvari. Uostalom, još je i Aristotel, jedan od glavnih “krivaca” za demokraciju ustvrdio kako je čovjek zoon politikon, odnosno, političko biće, a kako je demokracija, unatoč brojnim boljkama, još uvijek najidealniji oblik društveno-političkog uređenja. Kako bi i ova domaća demokracija funkcionirala po principima zapadnoeuropskih koje često smatramo primjerom, edukacija je prvi i nužni korak na putu k tome. A, onda ćemo moći odgovoriti i na pitanje postavljena u uvodu- zašto je finska demokracija toliko moćna i uspješna, a ova hrvatska nije? Možda je najbolji odgovor ponudio Platon rekavši kako ” se države razlikuju kao i ljudi koji žive u njima, jer nisu države načinjene od drveta ili kamena, nego od ljudi i njihovih karaktera”..Stoga je krajnje vrijeme da i vlastitu ulogu u demokraciji shvatimo malo ozbiljnije. Možda će onda i političke elite promijeniti odnos prema nama.
Članovi Udruge gluhih i nagluhih svoje su stavove već počeli mijenjati.Red je na nama ostalima…
Autor: Simonida Tarbuk
