Napisao je tako 2002.godine, zgrožen saborskom raspravom o ženskim pravima, Mile Kekin, i pjesmu poklono aktivisticama kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”. Iznimno važnih 16 dana, od nedjelje, 25.studenoga do 10.prosinca, svijet će, kao i predstavnici relevantnih institucija, i ove godine, nešto malo više od dva tjedna, posvetiti sve prisutnijoj temi i globalnom problemu nasillja nad ženama.
Zvuči potpuno nevjerojatno, ali je, na žalost istinita i poražavajuća činjenica kako o tome i u 21.stoljeću, još uvijek raspravljamo s pozicije iz koje je vidljivo kako evolucija u nekim segmentima nije učinila mnogo ( neka mi oproste oni kod kojih je napredak i pomak ka boljem vidljiv i prisutan, a ima ih, na sreću ) .Poražavajuće zvuči i statistika utvrđena nedavno, prema kojoj značajan broj muškaraca u Hrvatskoj smatra kako je ženi mjesto u kući. Vjerojatno će značajan broj istih tih na ovo odmahnuti rukom i reći kako se žene nemaju pravo žaliti sve dok ih ne tuku. 16 dana u kojima dominiraju teme nasilja nad ženama, svijet je organizirano počeo obilježavati prije 10 godina s namjerom osvješćivanja problema, jer brutalna istina glasi, kako gotovo da i nema zajednice u kojoj istovremeno nema i nekog od oblika nasilja nad ženama.
Statistika, izražena golim brojkama, zvuči još brutalnije i kaže kako se svake godine u Hrvatskoj prijavi 11 500 i 17 500 počinitelja nasilja u obitelji, pri čemu je žena žrtva u 64 do čak 71 posto slučajeva. 16 dana čije će obilježavanje startati u nedjelju, 25.studenoga, definitivno neće riješiti problem, ali će možda pomoći da ga postanemo svjesni. Datum početka akcije pod zajedničkim nazivom “16 dana aktivizma” nije odabran slučajno, kao ni svi naredni dani u mjesecu prosincu. 1999.godine Ujedinjene su nacije proglasile 25.studenoga Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je ubio diktator Rafael Trujilo u Dominikanskoj Republici 1960.godine. Sestre Mirabel do trenutka smrti djelovale su kao žestoke aktivistice i protivnice diktatorskog režima Truila.
1.prosinca Svjetski je dan borbe protiv AIDSA; bolesti za koju medicina još uvijek nije pronašla lijek, bolesti o kojoj i danas, unatoč informiranosti i educiranosti, vladaju brojne predrasude, koje bolesnici s HIV virusom svakodnevno osjećaju na vlastitoj koži. Problem Aidsa u zemljama trećeg svijeta još se uvijek povezuje i s iznimno prisutnim obiteljskim nasiljem, odnosno takozvanim silovanjem u braku, koje je u određeim dijelovima svijeta dozvoljeno, ili se nalazi u takozvanoj sivoj zoni, istoj onoj u kojoj o onome što je dozvoljeno a što ne, odlučuje uglavnom muškarac. Upravo stoga i ovo je jedna od prilika za podizanje svijesti o problemima vezanim uz Aids. 3.prosinca Međunarodni je dan invalida i svih hendikepiranih osoba, skupine koju svijet, posebno onaj njegov manje razvijeni dio, još uvijek ne prihvaća kao ravnopravne članove društva.
Poražavajući su i podaci koji tvrde kako je iz godine u godinu sve veći broj zlostavljanih žena invalida, kojima je zlostavljača daleko teže prijaviti, jer o njemu, u pravilu, ovisi i njihova egzistencija. 6.prosinca godišnjica je Montrealskog masakra (1989. Marc Lepin, naoružan poluautomatima i noževima ubio je 14, ranio 9 žena i 4 muškarca na montrealskom sveučilištu, smatrajući kako su oni krivi što se nije uspio upisati na fakultet). I na kraju, 10.prosinca, posljedni od 16 dana aktivizma, Međunarodni je dan ljudskih prava, prekretnica u suvremenoj civilizaciji i društvu, sjećanje na godinu 1948. i dan kada su se nacije svijeta, po prvi puta u novijoj povijesti, udružile sa zajedničkim ciljem-zaustavljanje genocida učinjenog u vrijeme Drugog svjetskog rata.Toga je dana donesena Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, dokument koji predstavlja osnovnu filozofiju, ali i zajednički standard koji bi trebale postići sve nacije i svi narodi svijeta, a koji govori o težnji društva da učenjem i odgojem doprinese poštivanju prava i osobnih sloboda svih nas.
Kampanja “16 DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA”, povezujući simbolički više datuma, želi poručiti kako su ženska prava, a jedno od njih svakako je i pravo na život bez nasilja, ujedno i ljudska prava. Prema podacima kojima raspolaže UN, rodno uvjetovano nasilje pogađa više od 70 posto žena u svijetu . Procjenjuje se također kako u svijetu svaka peta žena doživi silovanje ili pokušaj silovanja.
Osim toga, stručnjaci koji se bave ovim problemom procjenjuju kako žene u dobi od 15 do 44 godine života, imaju veći rizik da dožive silovanje i obiteljsko nasilje nego rak, prometnu nesreću ili malariju.
Zbog svega toga, ali i činjenice kako su žene puno više od ukrasa svijeta i kako bez njih istog tog svijeta ne bi ni bilo, uoči narednih 16 dana, u kojima ćemo se kroz brojke i slova, kroz akcije i okrugle stolove, suočiti s brutalnom istinom koja nam, kao društvu i pripadnicima ljudske rase, one kojoj bi empatija, ali i poštivanje svakog živog bića, trebale biti imanentne, nimalo neće ići u prilog, razmislite i zapitajte se u kakvom to svijetu živimo.
Autor: SImonida Tarbuk
