Iako su globalni tržišni trendovi pokazali kako je tekstilna industrija, posebno onaj njen modni dio, iznimno žilav i fleksibilan sektor, istovremeno je i riječ o jednom od najosjetljivijih, ali i najzahtjevnijih tržišta, čiji razvoj prati i pojava sve zahtjevnijih kupaca. Odgovoriti na zahtjeve takvog tržišta, ali i ponuditi stručan, prilagodljiv i visoko kvalificiran kadar, izazov je obrazovne struke, ali i prateće infrastrukture.

Da li je tekstilna industrija strateška gospodarska grana jedne države ili ne, traže li gospodarstvenici jeftinu i needuciranu radnu snagu, ili onu koja će, u startu, biti spremna za izlazak na tržište?  Hoće li tekstilna industrija budućnosti ovisiti o domaćoj sirovini ili onoj uvoznoj?  Vodeći se takvim pitanjima, Obrtnička škola Požega, kao nositelj, u suradnji s partnerom, novogradiškom Industrijsko obrtničkom školom, Europi, ali i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ponudila je program “Korak-nove generacije tekstilnih i odjevnih strukovnih škola, predstavljen danas ( petak, 7.prosinca ) u našem gradu, u nazočnosti predstavnika brojnih strukovnih škola iz čitave Hrvatske ( Split, Rijeka, Varaždin, Čakovec ), gospodarstvenika, uglavnom tekstilno strukovne orijentacije, kao i čelnih ljudi Agencije, krovne kuće  strukovnih srednjih škola.

Projekt vrijedan 142 tisuće eura ( IPA, komponenta 4 ), zahvaljujući najsuvremenijoj opremi koju danas koristi sofisticirana tekstilna industrija, ali i znanju svih involviranih u priču budućnosti, modernizirat će školski kurikulm u skladu s europskim trendovima strukovnog obrazovanja, te već od iduće školske godine na tržište rada poslati mlade, visoko tehnološki educirane tekstilne kadrove. Jer, iako smo se nekada ponosili domaćom tekstilnom industrijom, iako i dalje imamo kvalitetne krojače, dizajnere, tekstilne tehničare, situacija danas izgleda značajno drugačije, izjavila je, predstavljajući “KORAK”, projekt menadžerica, predstavnica Obrtničke škole Požega, Dijana Ferković.

Upoznavajući s mogućim scenarijima budućnosti tekstila u Europi, kao i brojnim, do nedavno, gotovo znanstveno-fantastičnim primjerima, koji se, u europskim zemljama, prilikom kupovine odjevnih proizvoda primjenjuju već 10-ak godina, Dijana Ferković je rekla kako se struka ne smije zavaravati misleći kako sigurno mjesto  na tržištu imamo .Jer, dok se mi tek učimo i hvatamo priključak za ostatkom Europe, pojedini dijelovi svijeta s iznimno jeftinom radnom snagom,  koje, često, nepravedno marginaliziramo,  svoju priliku već opasno grabe.

Cad programi dizajniranja, virtualne simulacije modela, krojačke probe bez fizički prisutnog klijenta, iznimno sofisticirana oprema za izradu skica krojeva, sve zahtjevniji i bolje informirani kupci, visoko razvijena tehnologja materijala, značaj ekoloških standarda pri izradi odjevnih predmeta, moguće skeniranje mjera kupca bez proba na kakve smo, do sada navikli-sadašnjost je tekstilne industrije, koja zahtijeva, isto tako visoke kriterije kada je riječ o educiranosti kadra.

Kreirajući program novih školskih kurikuluma, Obrtnička škola Požega kao nositelj, te novogradiška Industrijsko obrtnička škola kao partner, usko su surađivale s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja je projekt srednjih tekstilnih škola prepoznala kao projekt budućnosti, što je potvrdila i savjetnica u Agenciji, Danijela Pustahija Musulin. Napomenimo i kako je ovo jedini europski projekt namijenjen strukovnim školama.

Zbog zahtjevnosti i specifičnosti inudstrije koja se mijenja gotovo svakodnevno, ali i zahtjevnosti obrazovanja tekstilnih zanimanja, projekt predstavlja veliki izazov, kako za profesore i škole, tako i za nove generacije srednjoškolaca, istaknula je savjetnica Pustahija-Musulin, pohvalivši u tom kontekstu novogradišku školu, od ranije poznatu kao školu koja kreira trendove, te, naravno, požešku školu kao nositelja projekta.

Današnje predstavljanje projekta bio je i prilika za neformalni strukovni radni sastanak koji će definirati ciljeve za period od narednih 6 mjeseci. Tada će, na proljeće, u Zagrebu biti održan drugi sastanak na kojemu će se evaluirati učinjeno. Obzirom na nazočnost predstavnika gospodarstvenika, vlasnike tekstilnih tvrtki, ali i malih privatnih krojačkih i dizajnerskih tvrtki  (   kakve, u tekstilnoj inudstriji, uglavnom dominiraju Europom, a zbog kvalitete, fleksibilnosti kao i brzog odgovora na sve izazove tržišta zovu ih gazelama ), voditelji  projekta Korak-nova generacija tekstilnih i odjevnih strukovnih škola iskoristili su priliku i za prvi, konkretni dogovor. Krajnje je vrijeme, slažu se stručnjaci,  da se gospodarstvenici konačno obrate školama za pomoć, te im konkretno kažu kakav im kadar treba da bi mogli postati konkurentni.

Škola nije uvijek u stanju raditi projekcije kretanja stanja na tržištu rada, ali je, istom tom tržištu, spremna “isporučiti” educiranu radnu snagu u skladu s najvišim zahtjevima i standardima.Tek tada, u zajedničkoj komunikaciji i nastupu, mogli bi profitirati i obrazovni sustav, ali i onaj posrnuli gospodarski.

Recimo još kako projekta ne bi bilo bez dalekovidnosti i spremnosti ravnatelja obje škole, profesorice Ive Šnajder iz Požege i profesora Mije Matoševića.Nakon brojnih drugih profila zanimanja koje Industrijsko-obrtnička škola već godinama priprema za europsko tržište rada, na red su stigli i tekstilci koje će kroz suvremeni školski program obrazovanja stručno usmjeravati voditeljica novogradiškog dijela projekta, profesorica Goranka Nikiforov.

Znajući kako je moda ( koliko god se to činilo plitkim i površnim ) većini djevojaka i djevojčica na vrlo visokom mjestu, posebno u godinama ranog puberteta i odabira srednje škole, možda je KORAK prava prilika za izbor budućeg  zanimanja. A, onda će, nakon stručne edukacije  i učenja kroz igru ( rekoše maturanti požeške škole koji su imali priliku već vidjeti neke od novih vrhunskih strojeva na kakvim uče kolege iz zemalja Europske unije) i onaj, slijedeći,  europski korak,  biti puno jednostavniji. Jer, fashion rules!

Uostalom, i akronim projekta sugerira upravo to: K-kreativnost, O-obrazovanje, R-razvoj, A-aktivnost, K-konkurentnost.

Autor: Simonida Tarbuk

Komentari
Prethodni članakUltimativno putovanja Abbey roadom – just imagine
Sljedeći članakOdržana sjednica Dječjeg gradskog vijeća