Kažnjavat će one koji drže životinje na nepovoljnim temperaturama i u nepovoljnim vremenskim uvjetima, čupaju perje živoj peradi, pucaju u životinje, one koji životinju prisiljavaju da trči uz motorno prijevozno sredstvo ili joj nanosi patnju ili bol pri dresuri, ali i osobe koje se bave uzgojem životinja radi krzna.
Sve je izglednije da će vrlo brzo na snagu stupiti novi zakon o zaštiti životinja. Kako ističu u Udruzi Prijatelji životinja, drugo čitanje prijedloga toga zakona u Saboru pokazalo je da, nakon deset godina, konačno stižu pozitivne promjene u zaštiti životinja u Hrvatskoj, piše Glas Slavonije.
Najveću pozornost dobila je odredba o prestanku ubijanja životinja u skloništima, što je pozdravila velika većina javnosti. Željko Kraljičak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, podsjetio je na novost da novac od kazni koje naplate komunalni redari ide u proračun jedinica lokalne samouprave te da će se dostatna financijska sredstva osigurati ako svi budu radili na provedbi zakona.
Naime, prema zakonskom prijedlogu, za njegovu provedbu jedinice lokalnih samouprava, odnosno županije, moraju u svojim proračunima osigurati novac za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini od 549.000 kuna (ukupno 11,529.000 kuna za 21 sklonište). Luka Oman, predsjednik Udruge Prijatelji životinja, objašnjava da će se taj iznos dijeliti na gradove i općine u okviru županija.
– Iznos u Prijedlogu zakona o zaštiti životinja zapravo je okviran, jer nije isto u, na primjer, Dubrovniku, koji će trebati milijune da izgradi sklonište za životinje, i u Osijeku, na čijem području već postoji uređeno sklonište, no to je dubrovački problem, jer do sada nisu ništa napravili da se sklonište sagradi. To što se spominje da će i gradovi i općine morati sudjelovati u financiranju skloništa nije ništa novo. Naime, prema prošlom zakonu već su deset godina svi trebali imati ugovorene koncesije sa skloništima ili sagraditi svoja skloništa za napuštene životinje, a mnogi to još nisu učinili – kazao je Luka Oman.
Problem su manje lokalne zajednice, koje ni dandanas nisu sklopile ugovore s koncesionarima za zbrinjavanje životinja, baš zbog financijskih problema.
Koncesionari naplaćuju uslugu hvatanja, zbrinjavanja, liječenja, cijepljenja, čipiranja i udomljivanja pasa, zato iznos koji plaćamo nije fiksan, nego ovisi o broju pasa uhvaćenih tijekom godine, odnosno fakturira se prema mjesečnim troškovima – dodaje Romano Kristić.
Visoke kazne
Kako dalje dodaje, nema potrebe da svaka općina i grad imaju svoje sklonište. Važno je da kapaciteti skloništa zadovoljavaju usluge za područje koje pokriva.
Za fizičke osobe koje životinjama nanose bol ili patnju, odnosno namjerno ih izlažu bolestima ili strahu, koje ubiju životinju, obučavaju ih za borbe, organiziraju borbe ili sudjeluju u njima, kao i u klađenju u tim borbama, predviđena je novčana kazna od 20.000 do 50.000 kuna. Takva kazna predviđena je i za one koji drže životinje na nepovoljnim temperaturama i u nepovoljnim vremenskim uvjetima, čupaju perje živoj peradi, pucaju u životinje… Ista kazna očekuje i onoga tko životinju prisiljava da trči uz motorno prijevozno sredstvo ili joj nanosi patnju ili bol pri dresuri, ali i osobe koje se bave uzgojem životinja radi krzna. One koji na vrijeme ne zatraže veterinarsku pomoć za životinju, odnosno životinji koju su ozlijedili ne pruže pomoć, čeka kazna u iznosu od 15.000 do 30.000 kuna. One koji ne budu prijavili da im je nestao kućni ljubimac očekuje kazna od 1000 do 2000 kuna.
Izvor:Sbplus/Glas Slavonije
