Hrvatska je u prva tri mjeseca 2020. godine uvezla svih vrsta krumpira (sjemenski, mladi i kasni) u količini od 16.064 tona vrijednoga čak 8,03 milijuna eura, što je gotovo polovica ukupne vrijednosti uvoza za cijelu 2019. U cijeloj prošloj godini uvoz svih vrsta krumpira bio je 30.462 tona, u vrijednosti od 16,68 milijuna eura, što potvrđuje da je zbog korona krize došlo i do eksplozije uvoza. Pritom je u prva tri mjeseca najviše uvezeno sjemenskog krumpira – 8.310 tona u vrijednosti od 5,33 milijuna eura, što je količinski više nego što je uvezeno za cijelu 2019., kada je na hrvatsko tržište stiglo 8.171 tona sjemenskog krumpira za koji je plaćeno 6,08 milijuna eura.
Sjemenskog krumpira u prva je tri mjeseca najviše uvezeno iz Nizozemske, u količini od 5.441 tonu i vrijednosti od 3,67 milijuna eura, dok je mladoga krumpira, uvezeno u količini od 2.311 tona vrijednog 756.000 eura, najviše došlo iz Egipta. Hrvatska je u prva tri mjeseca izvezla krumpira u količini od 5.033 tone vrijedne 1,37 milijuna eura. Za sada još uvijek nije poznato na kojim je površinama krumpir zasijan ove godine i kakvi će biti prinosi krumpira koji dozrijeva na jesen. Prinosi će u najvećoj mjeri ovisiti o vremenskim prilikama za što je presudno dobro vrijeme tijekom lipnja i srpnja.
Krumpir je jedna od najintenzivnijih poljoprivrednih kultura, s visokim proizvodnim troškovima, a jedna od otežavajućih okolnosti planiranja proizvodnje krumpira su izražene promjene proizvođačkih i potrošačkih cijena koje se na godišnjoj razini mijenjaju i više od 50 posto. Evidentno je da je domaćim proizvođačima krumpira problem krumpir iz uvoza koji se u trgovačkim centrima prodaje po nižim cijenama, najčešće u vrijeme ponude domaćeg krumpira. A zašto je taj krumpir jeftiniji jasno je kada se usporede podaci o značajnim razlikama u prinosu domaćih proizvođača u odnosu na uvozne.
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), tržišne cijene krumpira u trgovinama od početka godine su bile stabilne i kretale su se na prošlogodišnjoj razini od oko pet kuna za stari krumpir, te oko 10 kuna za mladi krumpir.
U 2019. godini u Hrvatskoj je proizvedeno 37.920 tona ranog i 135.229 tona kasnog i sjemenskog krumpira čime je ostvarena samodostatnost od oko 85 posto. Hrvatska čini samo 0,4% proizvodnje krumpira u EU i svrstava se na 22. mjesto od svih država EU.
Hrvatska ima veliku prednost koju neke države EU nemaju, jer može proizvoditi vrlo rani krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i drugdje uz pomoć specijalnih folija. Takav rani krumpir koji na tržište dolazi od 15. travnja do 15. lipnja, moguće je plasirati na tržište Europske unije, no potrebna je bolja organizacija proizvodnje te promjena tehnologija proizvodnje i investicije u proizvode dodane vrijednosti zajedno sa specijalizacijom proizvodnje. Mladi krumpir postiže veću cijenu jer ga mnogi smatraju delicijom koja kratko traje te se uvijek konzumira svjež.
Izvor: Agrobiz
