Slavljenje blagdana dio je građanske tradicije; ne samo obiteljskog, nego i prijateljskog okupljanja. Stoga je blagdanski stol, osim što je mjesto blagovanja i središte razgovora i druženja, jedan od subjekata u istraživanju građanske kulture življenja. Pod utjecajima austrougarske kuhinje, blagdanski stol mora imati više slijedova, primjereno statusu obitelji – od domaće bistre juhe s rezancima, preko sarme, obvezne pečenice i ostalih vrsta mesa, priloga, salata do sitnih kolača, makovnjače, orahnjače, slanih i slatkih štrudla do sladoleda ili torte.
Izložba “Za blagdanskim stolom” predstavlja proslavljanje blagdana u građanskoj kući u prvoj polovici 20. stoljeća, stoga je dio postava smješten u autentični ambijent – u gostinjsku sobu dobrostojeće građanske kuće, proizvedenoj u Novogradiškoj tvornici pokućstva “Josip Kruljac i sinovi”, a koja zorno prikazuje ekonomsku moć pripadajućeg građanskog staleža i onodobnu građansku kulturu življenja.
Značajnu skupinu izloženih predmeta čini staklo: čaše, vrčevi, boce i zdjele iz 19. i prve polovice 20. stoljeća. Među njima najzastupljenije su čaše od kristalnog ili običnog (ručno oslikanog) stakla, koje su dio kompleta, s odgovarajućim vrčem ili bocom za određenu vrstu pića, ili izrađene kao pojedinačni primjerci. Nadalje se svojim oblikom i estetskim dojmom izdvajaju vrč s poklopcem (secesija, početak 20. st.) i zdjela za voće u obliku košare od ružičastog murano stakla (početak 20. st.).
Zasebnu cjelinu čine porculanski predmeti, koji su ujedno i najbrojnije zastupljeni, bilo kao servisi (za jelo, čaj i kavu) ili kao različiti pojedinačni predmeti: zdjele, pladnjevi, tanjuri, vrčevi, čajnici, šalice, figure i svijećnjaci. Uglavnom su ovi predmeti strane proizvodnje, izrađeni u tvornicama porculana u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Engleskoj ili Mađarskoj. Neki izloženi primjerci plijene svojom ljepotom i estetskim dojmom i potvrđuju profinjeni ukus i visoku razinu kulture življenja uglednih građanskih obitelji u Novoj Gradiški u prvoj polovici 20. stoljeća.
Među izloženim predmetima, zasebno su prezentirani metalni predmeti, izrađeni od srebra ili različitih legura, često u kombinaciji sa staklom. Tu pak najbrojniju skupinu čine srebrni predmeti austrijske i njemačke proizvodnje, od pribora za jelo (u kompletu ili pojedinačno), srebrnih čaša, pladnjeva do svijećnjaka i dekorativnih predmeta, koji su kvalitetom izrade i razinom estetskog oblikovanja prevladavali na tadašnjem tržištu. Posebice se ističu zdjela s ručkama ukrašena reljefnim florealnim motivom (oko 1900. god.), srebrne zdjele s početka 20. stoljeća, srebrne čaše za žestoka pića s pripadajućim pladnjem (prva polovica 20. st.), srebrni svijećnjak i srebrni pribor za jelo (početak 20. st.).
U postavu izložbe su predmeti iz fundusa Gradskog muzeja i, većim dijelom, iz obiteljskog naslijeđa naših sugrađana, a koje su za ovu izložbu posudili: Maja Štimac, Željka Trusić, Julka Domazetović, obitelj uranović, Renata Vida, Milan Rosić, Terezija Grgić, Verica Lukačević, Željka Ševčik Knežević, Jasmina Perčinlić, Elizabeta Ferić, Mirta Đurasek, Mladen Vidaković, Vladimir Čanak i obitelj Subić.
Vjerojatno najimpresivnija izložba dosada postavljena u prostoru stare knjižare Bauer predstavlja duh vremena i onodobnu visoku razinu kulture življenja dobrostojećih građanskih obitelji koje su gradile udobne obiteljske kuće u Novoj Gradiški, opremljene, u dodiru s europskim utjecajima, skupocjenim namještajem i dekorativnim predmetima visoke kvalitete.
Izložba je otvorena do 21. siječnja 2013. godine.
Autor: Zorislav Knežević/Marija Karlovčan-Subić
