Poslovi koji se odnose na upravljanje vodama, pa tako i navodnjavanje, nedavno su prešli iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
U kojoj je fazi provedba Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) upitali smo u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
“Republika Hrvatska kontinuirano se suočava s problemima stabilne i ekonomski isplative poljoprivredne proizvodnje u uvjetima cikličke izmjene kišnih i sušnih godina. Bez sustavne obnove postojećih i gradnje novih sustava melioracijske odvodnje i navodnjavanja nije moguće ostvariti učinkovitu i ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Jedan od koraka u ostvarenju ovog cilja bio je početak (2004. godine) izrade i donošenje Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV, od strane Vlade RH u srpnju 2005. godine.
Projekt su izradili hrvatski stručnjaci s Agronomskog i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa stručnjacima iz drugih hrvatskih institucija i projektantskih tvrtki te manjim brojem stručnjaka iz Italije. NAPNAV je na osnovi provedenih analiza pogodnosti tala, potencijala vodnih resursa i klimatskih čimbenika, a uvažavajući područja i površine na kojima se projekti navodnjavanja neće moći razvijati (deficit vode, minski sumnjiva područja, zaštićena područja, područja I. i II. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće), utvrdi o da vrlo visoku i visoku pogodnost za navodnjavanje ima 484.026 ha poljoprivrednih površina. Za potrebe navodnjavanja navedenih površina u vegetacijskom razdoblju (travanj – rujan) potrebno je osigurati oko 968 x 106 m3/god. vode, uz pretpostavku djelomičnog navodnjavanja kultura s 2000 m3/ha/god.
Vodni potencijali Republike Hrvatske višestruko nadmašuju tako definirane potrebe za vodom te samo njihova vremenska i prostorna disperziranost bitno otežava inženjersku realizaciju budućih projekta navodnjavanja”, naveli su iz Ministarstva okoliša i energetike.
Dodaju i kako upravo navedeno, kao i složenost, odnosno multidisciplinarnost navodnjavanja bitno utječu na način, dinamiku i stupanj uspješnosti realizacije procesa implementacije navodnjavanja u hrvatsku poljoprivredu.
– Zacrtani dugoročni cilj NAPNAV-a je omogućavanje navodnjavanja i ostvarivanje organizirane poljoprivredne proizvodnje na 65.000 ha poljoprivrednih površina do kraja 2020. godine. Za kratkoročni cilj postavljena je izrada planske, studijske i projektne dokumentacije, prilagodba zakonodavstva i uspostava okvira za efikasno upravljanje i održavanje sustava navodnjavanja, izgradnja nacionalnih pilot-projekata, obnova postojećih i izgradnja novih sustava navodnjavanja. Strategija uvođenja organiziranog navodnjavanja u proteklom razdoblju provođena je kroz realizaciju – planovi navodnjavanja županija, izradu projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja koji se financiraju u različitim omjerima iz državnog proračuna i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, sanaciju postojećih sustava navodnjavanja, izgradnju novih sustava navodnjavanja i slično – naveli su iz Ministarstva i dodali da su u okviru realizacije NAPNAV-a u razdoblju 2004. – 2016. godine ostvarene ukupne aktivnosti na poljoprivrednim površinama od 130.000 ha, a one su uključivale izradu koncepcijskih rješenja šireg područja, izradu predinvesticijskih studija i projektne dokumentacije za odabrane varijante tehničkog rješenja navodnjavanja, pa sve do sanacije i rekonstrukcije postojećih sustava i izgradnje novih sustava za navodnjavanje.
Tijekom predmetnog razdoblja implementacije projekta, u sklopu provedbe NAPNAV-a, ukupno je uloženo oko milijardu kuna. Iz Ministarstva okoliša također navode da su provedbom NAPNAV-a od 2014. do 2016. godine izgrađena dva nacionalna pilot-projekta navodnjavanja i to dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja i pilot-projekt navodnjavanja Opatovac. Također je u cijelosti dovršena izgradnja sedam novih sustava javnog navodnjavanja.
Osim izgradnje novih sustava navodnjavanja u proteklom razdoblju, u okviru provedbe NAPNAV-a, došlo je i do sanacije postojećih sustava navodnjavanja. Slijedom navedenog, provedbom NAPNAV-a u proteklom razdoblju, odnosno sanacijom postojećih i izgradnjom novih sustava navodnjavanja, omogućeno je navodnjavanje na oko 13.000 ha poljoprivrednih površina te stvoreni preduvjeti za izgradnju infrastrukture za navodnjavanje na oko 10.500 ha. Osim dosadašnjeg načina financiranja, ulaskom Hrvatske u EU otvorila se mogućnost financiranja izgradnje sustava navodnjavanja sredstvima europskih fondova.
