Direktor njemačke tvrtke EJOT, koja je u Novoj Gradiški u rekordnom roku otvorila prvu tvornicu za proizvodnju plastičnih profila za fasadne sustave u ovom dijelu Europe, u intervjuu za B&B otkriva planove za širenje poslovanja.
Tvrtka EJOT Spojna Tehnika izgradila je tvornicu plastičnih profila za fasadne sustave u Industrijskom parku Nova Gradiška, prvi takav proizvodni pogon u ovom dijelu Europe, i na istoj lokaciji najavljuje novi investicijski ciklus, a u obzir dolazi i izgradnja pogona za proizvodnju plastičnih komponenti za autoindustriju.
Nacional je bio prvi medij koji je pratio taj projekt i u ožujku 2022. predstavio 3D vizualizaciju idejnog rješenja tvornice koja je otvorena 28. rujna. Tim povodom Nacional je posjetio Industrijski park Nova Gradiška i razgovarao s direktorom tvrtke EJOT Spojna Tehnika Miomirom Matanovićem. Matanović je otkrio kako postoji mogućnost da će EJOT otvoriti i pogone za proizvodnju plastičnih komponenti za autoindustriju i tako u Novu Gradišku donijeti najsuvremeniju robotsku tehnologiju.
Istaknuo je da se Hrvatska mora okrenuti proizvodnim pogonima i proizvodnim zanimanjima te da će jedino novi zamah industrije zaustaviti iseljavanje i potaknuti promjene u mentalitetu čitavog društva. Matanović je pojasnio zašto je došlo do krize u autoindustriji te se na isporuku novih automobila čeka i više od godinu dana i zašto će ta kriza potrajati. Osvrnuo se i na građevinski sektor te naglasio da su zbog povećane potražnje pojedini dionici u opskrbnom lancu povećali cijene isključivo s ciljem stvaranja ekstra profita. EJOT Spojna Tehnika osnovana je u rujnu 2001. i dio je njemačke grupe EJOT Holding GmbH & Co. KG, najvećeg proizvođača spojnih tehnika u Europi za automobilsku, građevinsku, telekomunikacijsku, elektrotehničku i elektroničku industriju. Krajem 2021. EJOT grupa je donijela odluku da će radi povećanja broja svojih proizvoda jedan novi proizvodni pogon pokrenuti u Hrvatskoj. Dobra prometna povezanost i spremnost Grada Nove Gradiške da pomogne u realizaciji te investicije, bili su presudni za odluku EJOT-a da između brojnih ponuđenih lokacija u više zemalja jugoistočne Europe odabere upravo Hrvatsku i Novu Gradišku. Kao mala tvrtka u grupaciji sa sjedištem u Zagrebu, EJOT Spojna Tehnika izgradila je tvornicu plastičnih profila za građevinarstvo unutar zadanog proračuna i zadanih rokova te je prerasla iz distributivne u proizvodnu tvrtku. U veljači 2022. u Industrijskom parku Nova Gradiška kupila je 78 tisuća četvornih metara zemljišta i odmah je krenula u izradu projektne dokumentacije. Građevinsku dozvolu dobila je u rujnu, a građevinski radovi počeli su u listopadu te su završeni u srpnju ove godine, uključujući i montažu strojeva. Budući da je u ovoj tvornici pokrenuta proizvodnja koja do sada nije postojala u Hrvatskoj, već je tijekom gradnje izabrana prva skupina radnika koja je prošla višemjesečnu obuku rada na strojevima u EJOT-ovoj tvornici u Litvi.
Business&Banking: EJOT grupa ima proizvodne pogone i logističke centre u 37 zemalja u Europi, Aziji, Južnoj Americi i SAD-u te ostvaruje godišnji promet preko 600 milijuna eura. EJOT Spojna Tehnika u Hrvatskoj je osnovana prije 22 godine kao distributivno predstavništvo EJOT grupe, a ovo će sada biti njen prvi proizvodni pogon. Kako ste kao jedna mala tvrtka u grupaciji dobili povjerenje za tako veliku investiciju? Ovim projektom transformirali smo se u proizvodnu tvrtku, što je veliki iskorak jer smo do prije godinu i pol imali samo 12 zaposlenih. Pokretanjem proizvodnje i povećanjem broja proizvoda konstantno ćemo zapošljavati nove radnike te će broj zaposlenika značajno narasti. Bazu već imamo, to su radnici koji su prošli obuku u Litvi, a veseli nas kad vidimo koliko nam se ljudi javlja i pokazuje želju za radom u našoj tvornici.
Ovaj proizvodni pogon ima značaju ulogu u proizvodnom lancu cijele grupacije i on pokazuje veliko povjerenje vlasnika i uprave u našu tvrtku, u mene i ljude koji su u mom timu. Vjeruju nam i znaju da možemo jedan takav projekt iznijeti i suočiti se sa svim izazovima koji su bili i koji su i dalje pred nama. Tu su najvažniji integritet i poštenje te odnos prema poslu i kolegama. Jednostavno su bili sigurni da će dobiti ono što su nam povjerili da napravimo i da tu neće biti nikakvih skrivenih igara i mutnih poslova.
Pokretanje proizvodnje nije financijski mala investicija, a bome je nije ni tako lako provesti. Ovo je značajan projekt i za Hrvatsku jer kad EJOT pokrene proizvodnju u nekoj zemlji, to znači da će svoje proizvodne kapacitete dalje razvijati i širiti, a u slučaju Hrvatske moguće je i širenje na ostale proizvode iz svog portfelja. Dakle, ne samo za građevinski sektor, već i za druge industrije.
“EJOT bi u Hrvatskoj mogao otvoriti i pogon za proizvodnju komponenata za autoindustriju”
Business&Banking: Core business tvrtke EJOT je vijak, prvenstveno vijci za autoindustriju. Znači li to da će EJOT svoje proizvodne kapacitete u Hrvatskoj usmjeriti i na autoindustriju?
EJOT se je razvio na vijcima za autoindustriju. To su određeni vijci za termoplastike, za karoserijske spojeve, proizvodi podešivače farova i razne komponente gdje se plastika kombinira s metalom. Veliki je proizvođač dijelova za proizvođače automobila – za Volkswagen, Audi i Škodu. Također, proizvodi i komponente za dobavljače auto-opreme poput Boscha, Continentala i mnogih drugih.
S članovima uprave naše grupacije obišli smo Rimac i oni su bili impresionirani naprednom IT i HTEC tehnologijom koja se u Hrvatskoj razvija. Ovo je tek početak i ovo što vidite su pogoni za proizvodnju plastičnih fasadnih profila za građevinsku industriju. No ako se otvori prilika i ako to tržište bude zahtijevalo, mi možemo računati da EJOT može u svakom trenutku otvoriti u Hrvatskoj pogon za proizvodnju plastičnih komponenata za autoindustriju. To su razni dijelovi koji su danas jako traženi kod proizvodnje električnih automobila. U Njemačkoj imam jak investicijski ciklus u robotsku opremu koja proizvodi takve komponente i nije isključeno da ćemo i mi u Hrvatskoj imati priliku istu tehnologiju donijeti i u Novu Gradišku. Trenutno je naša proizvodnja usmjerena na građevinski sektor, to su vijci za limarije i krovove, razne pričvrsnice (sidra) i tiple za fasade. Dakle, sve stvari koje su vezane za ovojnicu neke zgrade kako bi se zaštitila njezina fasada ili krov, a mi smo stručnjaci za njihovo pričvršćivanje.
Business&Banking: Kada renomirana tvrtka kao što je EJOT krene investirati u Hrvatsku, kakvu poruku šalje drugim investitorima i što sa sobom donosi? Šalje poruku da je Hrvatska sigurna i politički stabilna zemlja iako imamo uspone i padove i razne nedoumice.
Svojim dolaskom EJOT pokazuje da se u Hrvatsku isplati investirati i dosta je naših partnera i kupaca također iskazalo interes za pokretanje investicija u Novoj Gradiški. Slijedeći naš primjer neki su naši kupci već imali preliminarne razgovore vezane za pokretanje investicija u Industrijskom parku Nova Gradiška,
primjerice, tvrtka Caparol koja je njemački lider u segmentu građevinskih premaza. Dosta je naših kupaca bilo prisutno na svečanom otvaranju tvornice i pozitivno su iznenađeni našim novim pogonom, izrazili su podršku i spremnost za povećanjem suradnje u budućnosti. Dolaskom EJOT-a Hrvatska dobiva sigurnog poslodavca jer je riječ o obiteljskoj tvrtki koja postoji već 100 godina i koja se na fer način odnosi prema svojim zaposlenicima. Kod nas se zaposlenici ne moraju brinuti hoće li primiti plaću ili kakvi će im biti uvjeti rada. Nama je radnik na prvom mjestu jer znamo da on pridonosi boljitku cijele grupacije, radnik mora biti zadovoljan i mora mu biti omogućeno da se razvijaju njegovi potencijali i mogućnost napredovanja. Većina naših radnika ima fiksni i varijabilni dio plaće, što tvrtka bolje posluje tako i taj varijabilni dio raste. Osim toga, dolaskom EJOT-a Hrvatska dobiva velikog izvoznika, naše su projekcije da ćemo godišnje izvoziti proizvode u vrijednosti do dvadeset milijuna eura. Naravno, tek smo počeli i u prvoj godini rada računamo na izvoz od pet do šest milijuna eura. Našim proizvodima koriste se svi svjetski renomirani proizvođači fasadnih sustava i gotovo cjelokupna proizvodnja, čak 95 posto, izvozit će se na tržište Europske unije. Ono na što mi računamo su tržišta Italije, Njemačke, Austrije, Španjolske i Francuske. To su tržišta koja troše velike količine naših proizvoda i zato smo pokrenuli ovako jaku investiciju. Business&Banking: Kažete da se Hrvatska mora okrenuti proizvodnim pogonima i proizvodnim zanimanjima te da će jedino novi zamah industrije zaustaviti iseljavanje i potaknuti promjene u mentalitetu društva. Koliko je važno da Hrvatska počne ulagati u osposobljavanje mladih ljudi da postanu konkurentni upravo u proizvodnim zanimanjima? Sve to što mi radimo stvara dodanu vrijednost jer od sirovine stvaramo gotov proizvod. Jako je važno vratiti proizvodnu djelatnost prvenstveno radi zadržavanja mladih ljudi u Hrvatskoj. Naši su radnici mladi ljudi koji su dobili priliku raditi i živjeti u svojoj zemlji, da toga nema morali bi otići van. U zemljama zapadne Europe u proizvodna zanimanja kreće se već od škole. Tamo mladi idu na praksu, dolaze u tvornice i uče te većina njih ostaje raditi u tim istim tvrtkama. Jako je važno da mladi u Hrvatskoj od početka školovanja imaju gdje odraditi praksu i da znaju da će imati sigurno radno mjesto. Tako će vidjeti da je njihova budućnost osigurana u vlastitoj zemlji, da mogu raditi i napredovati u kvalitetnim tvrtkama. Proizvodni pogoni i proizvodna zanimanja dižu standard građana, ostvaruju prihod državi i oplemenjuju društvo. Mi još uvijek živimo u prošlosti gdje su sva proizvodna zanimanja kvalificirana kao zanimanja drugog ranga, dok se gospodarska, a onda i svaka druga moć najrazvijenijih zemalja u svijetu temelji isključivo na proizvodnji i radnicima. U Njemačkoj su radnici u proizvodnji apsolutno ravnopravni sa svim ostalim zanimanjima, bilo liječnicima, pravnicima ili filozofima. Tamo su ljudi ponosni što rade u proizvodnim zanimanjima jer se njihov rad iznimno cijeni. Dok ne počnemo cijeniti rad i radnika naša će zemlja svakim danom postajati sve siromašnija, gubit će ono najdragocjenije, a to su naši ljudi. Business&Banking: Hrvatski građani često na strane investitore gledaju sa skepsom, a upravo njihove investicije otvaraju radna mjesta i donose novu poslovnu etiku koja zna cijeniti kvalitetan rad. Imaju li se razloga građani bojati stranih investitora? Građani se ne bi trebali bojati stranih investicija jer ako dolazi “zdravi” strani investitor, onda to znači da on ima dobre namjere. Naravno da on želi ostvariti profit, no po mom iskustvu takvi investitori nikada nisu došli s namjerom da nekoga prevare, već isključivo da naprave kvalitetan proizvod i da taj proizvod uspješno plasiraju na tržište. Bitno je da hrvatski ljudi ostanu tu kamo i pripadaju jer svako onaj tko ode u inozemstvo, tamo je stranac i uvijek će ostati i biti stranac i biti drugačije tretiran. Zato treba ljudima pokazati da se ovdje može opstati, da mogu od svog rada normalno i kvalitetno živjeti. Treba vratiti dostojanstvo rada i dostojanstvo radniku, bez toga nema ništa. Ljudi ne smiju ići s grčom na posao, već moraju ići veseli i veseli se vratiti doma. Dobar i kvalitetan radnik je osnova svega, svatko može kupiti proizvodnu liniju, ali najveći je problem pronaći radnika koji će proizvodnji dati život. Nijedan proizvod ne nastaje sam od sebe, nego iza njega stoji dobar i kvalitetan radnik.
“U Njemačkoj su radnici ponosni što rade u proizvodnim zanimanjima jer se njihov rad iznimno cijeni”
Business&Banking: Koliko su se ekonomski i politički utjecaji kojima svjedočimo posljednjih godina odrazili na vaše poslovanje, koliko je inflacija utjecala na rast cijena u građevinskom sektoru i je li enorman rast cijena opravdan ili je riječ o profiterstvu? Mi znamo da krize dolaze i prolaze, na krize smo naviknuti i naučili smo ih svladavati. I u vrijeme korone imali smo dosta dobro poslovanje i gotovo nismo imali posljedica. Ni rat u Ukrajini nismo previše osjetili. Iako se Njemačka sprema na pad gospodarskog rasta, mi smo puni uvjerenja da će i to relativno brzo proći te da će se njemačko gospodarstvo vrlo brzo oporaviti. Optimistični smo kad je riječ i o oporavku svih većih tržišta na kojima poslujemo. Iako je EJOT Spojna Tehnika u njemačkom vlasništvu, mi smo ipak hrvatska tvrtka koja se prvenstveno brine o hrvatskom radniku i hrvatskom čovjeku. Svojim radom želimo podići hrvatsko gospodarstvo i pomoći razvoju građevinskog sektora u kojem smo aktivni. Postoji više faktora koji su utjecali na rast cijena u građevinskom sektoru. Poremećeni opskrbni lanci, rast cijena energenata, povećanje cijena sirovina, sve to ima jako negativan utjecaj na cijene u tom sektoru. U jednom trenutku imali smo ogroman skok u ulaznim cijenama sirovina koji ni mi nismo mogli više podnijeti i nismo imali izbora nego da i sami povećamo cijene svojim kupcima. Primjerice, povećanje ulaznih parametara iznosilo je i do 100 posto, dok smo mi svoje cijene povećali u rasponu od 15 do 25 posto. Naravno da je i povećana potražnja neke dionike u opskrbnom lancu ponukala na povećanje cijena, nekada bez opravdanog razloga, a s isključivim ciljem stvaranja ekstra profita. Na sreću, primjetan je u posljednje vrijeme trend pada cijena sirovina i energenata tako da smo mi ove godine već u par navrata imali smanjenje cijena prema našim kupcima.
Business&Banking: Zašto je došlo do zastoja u proizvodnji automobila pa se na nove automobile čeka i više od godinu dana, odnosno, zašto je došlo do velike krize u autoindustriji? Automobilska industrija, pogotovo njemački proizvođači, trenutačno je pred velikim izazovom. Čitava autoindustrija u procesu je transformacije i prelaska na vozila na električni pogon. Njemačka autoindustrija je prilično nespremna dočekala tu transformaciju. Sve više se potiče prodaja električnih auta i prema nekim podacima, rokovi isporuka za tu vrstu vozila dosta su kraći nego za vozila na klasični pogon. Čitava autoindustrija još uvijek se nije oporavila od korona-krize i nedostatka čipova, a na to su se nadovezale sve druge krize koje su uslijedile. U zadnje vrijeme se u toj branši govori o laganom oporavku opskrbnih lanaca, ali će biti potreban još jedan dulji period da bi se moglo reći da se situacija stabilizirala. Posebice kada je riječ o automobilima s motorima na unutarnje sagorijevanje. Jedan od razloga za to je što automobili s klasičnim motorima imaju znatno veći broj ugrađenih dijelova i komponenata u odnosu na električne automobile. Automobilska industrija i dalje ima najviše problema od svih industrijskih grana. U srpnju 2023. bili su prijavljeni problemi na oko 60 posto isporuka komponenata. Značajnije opuštanje još je daleko.
“Treba vratiti dostojanstvo rada i dostojanstvo radniku. Većina naših radnika ima fiksni i varijabilni dio plaće, što tvrtka bolje posluje tako i taj varijabilni dio raste”
Business&Banking: Krajem ožujka prošle godine fotografirali smo vas na istom ovom zemljištu, kada je tu bio samo hidrant. Kako ste za samo šesnaest mjeseci uspjeli izgraditi ovako veliku tvornicu? Tada smo imali samo kupljeno zemljište, želju za investicijom i krupni plan što želimo napraviti. Krenuli smo s čistim listom papira i prihvatili se posla. Izradili smo projektnu dokumentaciju, ishodili dozvole i krenuli u gradnju. U roku od devet mjeseci izgrađena je tvornica, montirani strojevi i obučeni su prvi radnici. Grad Nova Gradiška i gradonačelnik Vinko Grgić puno su nam pomogli, pokazali su se kao dobar i pouzdan partner. Grad je izgradio 1,5 km prilazne ceste, doveo nam kanalizaciju i odvodnju, pomogao u ishođenju građevinske dozvole i oko priključka na struju. Da Nova Gradiška pomaže investitorima, pokazuje i činjenica da su prihodi tvrtki koje posluju u Industrijskom parku Nova Gradiška u 2022. iznosili 300 milijuna eura. Budući da je za našu proizvodnju potrebno puno električne energije, u planu nam je na krov tvornice postaviti solarnu elektranu. U tu ćemo investiciju krenuti već sljedeće godine, gdje ćemo kompletne potrebe za električnom energijom pokrivati iz vlastite solarne elektrane, kao što će nam i sav vozni park biti isključivo na električni pogon. Ta će investicija biti vrijedna oko 800 tisuća eura.
Business&Banking: Cilj EJOT grupe je do 2030. biti klimatski neutralna. Što to sve podrazumijeva? Prilikom gradnje tvornice vodili smo brigu o najvišim ekološkim standardima tako da će ova zgrada, kad ugradimo solarnu elektranu, biti potpuno CO2 neutralna. Također, naši proizvodi se koriste za izradu fasada, oni pospješuju izolaciju objekata i ključan su faktor za smanjenje potrošnje energije. Vidimo da u posljednje vrijeme, kako u Hrvatskoj tako i kod naših susjeda, imamo velike kiše, oluje i poplave te kroz svoj primjer želimo pokazati i drugima da se može aktivno sudjelovati u smanjenju ugljičnog dioksida. U dogledno vrijeme bit ćemo CO2 neutralni, a to znači da ćemo sve ono što potrošimo, sami i proizvoditi. U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj svjedočimo iznimno jakom i brzom rastu ICT sektora, koji je pogonjen sve većim ulaganjima u digitalizaciju domaćih poduzeća i javnih servisa, ali i razvojem domaćih tehnoloških kompanija koje su uspješne u ponudi usluga i vlastitih proizvoda na globalnom tržištu. Analiza ICT sektora u Hrvatskoj, nedavno predstavljena na Ekonomskoj kavi HUP-ICT-a, otkrila je da je udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti premašio šest posto, što taj sektor čini jednim od glavnih pokretača ukupnog gospodarstva u Hrvatskoj. Hrvatska ima dva tehnološka jednoroga, što nije nevjerojatan iskorak samo u kontekstu Hrvatske već i šire regije, pa i EU-a. Broj zaposlenih u ICT sektoru u 2022. premašio je 50 tisuća, a broj poduzetnika veći je od osam tisuća. Također, analiza je pokazala da ICT sektor i ove godine nastavlja sa značajnim porastom zaposlenosti, u prvih osam mjeseci 2023. godine to je bilo čak više od 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Veliki potencijal ICT industrije prepoznat je i kroz Strategiju digitalne Hrvatske do 2032. godine. Strategija predviđa rast udjela ICT industrije u hrvatskom BDP-u na čak 13 posto, čime bi ICT industrija postala jedna od triju ključnih industrija za Hrvatsku. Naravno, važno je da se kvalitetno napisana Strategija potpuno implementira te da se u svim područjima osigura dovoljno resursa kako bi Hrvatska 2032. godine zaista bila, kako je to zapisano, „zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama“. Izrastanje sektora u realno kratkom razdoblju od svega 15-ak do 20-ak godina, a koji ima potencijal dohvatiti važnost koju sektor turizma ima za naše gospodarstvo, koji je uz to snažno globalno konkurentan i izvozno orijentiran te stvara radna mjesta temeljena na znanju, iznimno je važno za razvoj Hrvatske i naš put prema najrazvijenijim zemljama kojima težimo. Bitno je i naglasiti da je ICT sektor pokazao iznimnu otpornost tijekom pandemije, energetske krize, tehnoloških promjena i ostalih izazova. U krizi je dodatno osnažen rast izvoza usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti, koji je premašio 1,6 milijardi eura te osigurava sve veći udio u ukupnom izvozu zemlje. SAD, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska postale su ključna izvozna tržišta. No istovremeno s nevjerojatnim rastom domaćeg ICT sektora, koji nadmašuje prosjek EU-a, suočavamo se s činjenicom da ostatak gospodarstva, posebno mala i srednja poduzeća koja dominiraju u strukturi naše ekonomije, kaska u korištenju tehnologije. Primjerice, prema posljednjim podacima Eurostata, domaće kompanije zaostaju čak i u domeni korištenja poslovnih informacijskih ERP sustava (prema Eurostatu u RH 24 % kompanija koristi ERP sustave u odnosu na prosjek u EU-u od 38 %). Zaostajemo i u području
primjene poslovnih cloud usluga (Hrvatska je s 39 % u donjem dijelu EU-ove ljestvice), po korištenju web prodaje sa sedam, osam posto domaće kompanije su u donjem dijelu ljestvice, prilično snažno zaostajemo u korištenju proračunske snage (osam posto je prosjek u Hrvatskoj u odnosu na 18 posto u EUu), IoT koristi 23 posto kompanija, a umjetnu inteligenciju njih devet posto. Takvo zaostajanje u korištenju tehnologija negativno utječe na produktivnost naših kompanija, pa onda i na konkurentnost i na daljnji potencijal razvoja. S obzirom na iznimno bogato i relevantno iskustvo koje imamo u ICT sektoru, takvo zaostajanje ostatka gospodarstva nije opravdano i sigurno je da ga pametnim upravljanjem možemo izbjeći. U udruzi HUP-ICT osvijestili smo taj jaz i iz prve ruke vidimo kako su pojačano korištenje tehnologije i nastavak digitalizacije poslovanja ključni za povećanje konkurentnosti biznisa, a onda i jačanje njegove otpornosti
na brojne rizike s kojima se danas suočavamo. Kako bismo inspirirali domaće poduzetnike na brže usvajanje novih tehnologija, odlučili smo organizirati Digitalnu (R)evoluciju, najveću domaću poslovnu konferenciju o digitalizaciji na kojoj je glavni dio programa prezentacija konkretnih primjera uspješne primjene digitalnih tehnologija u tvrtkama različitih veličina i sektora. Konferencija će se ove godine održati 28. studenoga u Mozaik event centru (bivši Hypo centar) te će okupiti preko 700 poduzetnika. Vrlo je važno naglasiti, a to ćemo kroz prezentaciju primjera na konferenciji i dodatno istaknuti, da primjena digitalnih tehnologija u poslovanju ne zahtijeva nužno velika ulaganja s obzirom na to da je tehnologija danas sve dostupnija. Najčešće je potrebno samo malo više spremnosti na promjene i na iskorak. Kroz razmjenu primjera digitalizacije domaćih tvrtki i pregled digitalnih znanja i vještina koje već posjeduju i implementiraju u poslovanje, razgovore o prednostima i trendovima u digitalizaciji, želimo potaknuti sve domaće poduzetnike da hrabrije i odlučnije krenu u digitalnu transformaciju. Ohrabrujuće je vidjeti kako Hrvatska raste kao ICT sila, ali sada je vrijeme da taj rast proširimo i na ostale sektore ekonomije. Samo uravnoteženim razvojem gospodarstva možemo ostvariti svoj puni potencijal. Nužno je zbog toga ubrzati i digitalizaciju javne uprave i svih grana gospodarstva. Digitalna (R) evolucija neće samo pokazati kako se to može postići, već će i pružiti konkretne i korisne informacije kako koristiti modernu tehnologiju u svakodnevnom poslovanju. Budućnost je digitalna i nema boljeg trenutka od sadašnjeg da se pridruže ovom putovanju.
Izvor/foto: Nacional
