Uzmite lopatu i očistite snijeg ispred vrata, a onda zbijajte šale na račun zimske službe. Zima je i pao je snijeg. Što znači da je vrijeme za tople čizme, kapu, rukavice, šal i standardnu dozu čuđenja što je zimi pao snijeg. A jedino pitanje koje svake godine izazove više polemike i čuđenja od toga da je pao snijeg jest tko će taj snijeg i očistiti. Pa s prvim pahuljama kreće preispitivanje zimske službe i je li njezinih 259 ekipa s gotovo 18.000 tona soli doraslo izazovu.
I dok građani redovito zbijaju šale na račun zimske službe, praksa pokazuje da bi Zagrepčani ipak prvo trebali pogledati u vlastito dvorište. I to doslovno. Ili barem pred svoju zgradu. Građani su, naime, dužni očistiti nogostupe ispred svoje zgrade ili kuće te ih posipati solju. Pa iako se kazne kreću od 500 do 2500 kuna za građane te od 1000 do 10.000 kuna za pravne osobe, odnosno firme i lokale, upravo su zatrpani nogostupi ispred zgrada i kuća često najveći problem za kretanje po ovom vremenu. Mnogi su upozorenje ignorirali pa se sada taj snijeg utabao i zaledio. Stoga je lakše hodati po čistim prometnicama nego po zaleđenim nogostupima, a ne zna se što je opasnije. Također, ako se netko ozlijedi ispred neke zgrade ili kuće, direktno može tužbom tražiti naknadu štete od vlasnika i suvlasnika koji su dužni ukloniti i snijeg i led s krova. “Bude se samo otopilo“, “ionako je već prehladno, pa se sve zaledilo“, “ma budem sutra“, najčešće su izlike koje se mogu čuti od vlasnika kuća dok je još gora situacija u višestambenim zgradama gdje stanari uglavnom prebacuju krivnju na nekoga drugoga.
Svi oni očekuju pak čiste ceste čim padne snijeg i to s punim pravom jer tome i služi zimska služba (u priču o gradonačelniku koji jede snijeg nitko nije povjerovao). No jednako kao što je čišćenje cesta zadatak zimske službe, tako bi se građani trebali primiti lopata ispred svojih zgrada. Unatoč tome što neće izgubiti pravo da zahtijevaju čiste ceste čak i ako ignoriraju svoje dužnosti, to je u najmanju ruku licemjerno.•
