Nakon rušenja kreditnog rejtinga postalo je još jasnije kako će se na svaki pokušaj skrivanja prihoda reagirati munjevito. Fiskalne blagajne jedan su od načina na koji će se pokušati stati na kraj prijavljivanju manjih prihoda. Fiskalizacija od 1. siječnja kreće od ugostitelja, 1. travnja uvodi se trgovcima, a 1. srpnja svim ostalim obveznicima koji posluju s gotovinom.

Samo je osam dana ostalo do uvođenja fiskalizacije u ugostiteljske objekte, a ugostitelji su očekivano nespremni. Tek trećina ukupnog broja ugostitelja kupila je od Fine certifikat za autorizaciju i povezivanje s Poreznom upravom što će osigurati trajnu internetsku vezu u neprekidnom kontaktu s poreznicima. Informatičari usklađuju softver postojećih kasa s programom fiskalizacije, a oni koji nemaju PC blagajne trebali su već uložiti nekoliko tisuća kuna u opremu. Nakon 0 promila, zabrane pušenja i sveprisutne ekonomske krize, fiskalizacija je, smatraju stručnjaci, onaj zadnji čavao u lijes ugostitelja.

 

Ovoj tvrdnji priklanja se i Novogradiški računovođa Ivan Capan, te ističe kako svakako nije ekonomski trenutak za uvođenjem fiskalizacije, tim više što se izvedba njenih tehničkih detalja dovodi pod veliki pritisak: “Zakon je donesen u 12. mjesecu, stupa na snagu 1. siječnja 2013. godine, a zadnji protokoli izašli su tek 15. prosinca. Još uvijek ne radi stvarni server Porezne uprave. Do njegovog otvaranja 27. prosinca radi testni server, no neke stvari će se razlikovati u pristupu ta dva servera. Fizički i tehnički, jako je teško ugostiteljima sve uštimati i staviti u funkciju u roku pet dana. I mi informatičari i programeri imat ćemo puno posla, a i sami ugostitelji, privikavanjem na novi program. Ugostiteljima je već sada vrijeme povećanog obujma posla, kamoli kad im dođete s novim programom koji radi drukčije nego što je radio stari softver. Tu zapravo ulazimo u jednu priču koja je vrlo kratka s rokovima, a upitna s uspjehom”.

 

Najteže je ugostiteljima koji koriste unajmljene prostore i kojima je teško zaraditi i onu minimalnu plaću. Stoga se procjenjuje kako će fiskalizacija ugasiti između 10 i 20 % ugostiteljih objekata, što znači gašenje oko 3500 objekata i nestanak 4000 radnih mjesta u ugostiteljstvu. Problem leži i u primjeni novih poreznih stopa. Naime, istoga dana se uvodi snižena stopa PDV-a u turističkom sektoru, što uključuje i uslugu pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, te vina i piva u tim objektima.

 

“Sve osim žestokih alkoholnih pića ide na 10 %. Žestoka alkoholna pića su 25 %. Sad ugostitelji imaju dilemu – spustiti cijenu (realno im PDV pada za 15 % na većinu artikala) ili ostaviti cijenu na sadašnjem nivou, pa za tih 15 % povećati svoju zaradu kako bi se anulirali troškovi energije i grijanja, kao i ostali troškovi koji su porasli u ugostiteljskom poslovanju. Kakva će biti odluka kojeg ugostitelja, teško je sada reći”, objašnjava Capan dilemu uvođenjem snižene stope PDV-a, ali i ističe jedan dobro znani apsurd. “Nije rijedak slučaj da u istoj tvrtki imamo i trgovinu i kafić. U trgovini će se pivo prodavati s PDV-om od 25 %, a u kafiću s 10 %. Hoće li i tu biti manipulacija, teško je sada reći. S druge strane, uz pad kamatne stope u ugostiteljstvu, dolazi do opće stope porasta PDV-a od 5 % koja se odnosi na kruh, mlijeko, kino ulaznice itd. Prva reakcija trgovačkih lanaca i pekara je kako neće doći do poskupljenja proizvoda, no neminovno će se ta cijena kad-tad podići za 5 %”.

 

Porezna uprava najavila je kako će instantno nakon dočeka Nove godine pečatiti objekte koji nisu fiskalizirani i zatvarati ih uz propisivanje kazni i do 500.000 kuna. Od fiskalizacije Vlada očekuje prihod od milijardu kuna godišnje.

Autor: Zorislav Knežević/photo: RNG, ilustracije

Komentari
Prethodni članak“Za blagdanskim stolom” u slijedovima dojmova
Sljedeći članakOkučanci u Međunarodnom nanbudu seminaru u Samoboru