Osim 40 tisuća učenika osmih razreda, ove godine nacionalne ispite pisat će i svi učenici četvrtih razreda, njih oko 37 tisuća
Hrvatsko školstvo u 2024. godini obilježit će prvi nacionalni ispiti za sve učenike četvrtih i osmih razreda osnovnih škola, a nastavit će i put prema jednom od glavnih reformskih zahvata – cjelodnevnoj školi. Nacionalni ispiti provode se već nekoliko godina kao pilot-projekt u manjem broju škola, lani su ih pisali svi osmaši, dok će ova školska godina biti prva u kojoj će ove ispite, uz koje se stalno veže mogućnost prerastanja u malu maturu, u ožujku polagati svi učenici četvrtog i završnog razreda osnovne škole u Hrvatskoj. Tako će, osim 40 tisuća učenika osmih razreda, ove godine nacionalne ispite pisati i svi učenici četvrtih razreda osnovnih škola, njih oko 37 tisuća. – donosi Novilist.hr
Cjelodnevna škola
Prema najavama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u planu je još jedan poziv za izgradnju vrtića te poziv za izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju sportskih dvorana. Prvi je to korak prema uvođenju cjelodnevne škole u školskoj godini 2027/2028., za koju je osnovni preduvjet da sve osnovne škole u Hrvatskoj rade u jednoj smjeni. Pored ulaganja u okviru cjelodnevne škole, iz NPOO-a je predviđeno ulaganje i u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje srednjih škola, i to za potrebe povećanja obuhvata gimnazijskih programa, uključujući i pripadajuću školsku sportsku infrastrukturu u iznosu od 75,25 milijuna eura.
Sve se ove promjene događaju u situaciji gdje su učitelji i profesori nezadovoljni svojim statusom i plaćama, kao i atmosferom u školama koja je sve, samo ne dobra. Zakon o plaćama prosvjetare nije zadovoljio jer će, tvrde, ravnatelje dodatno sukobiti s radnicima, produbiti podjele i oslabiti sindikate. Učiteljima bi u travnju plaća trebala rasti za 11 posto, ali još uvijek se ne zna kako će plaće u sustavu posložiti uredba o koeficijentima, zbog čega se ovih dana i prosvjedovalo. Zakon o plaćama uvodi i ocjenjivanje učitelja koje će, doduše, na snagu stupiti tek 2025. godine, ali ga smatraju pogubnim za obrazovni sustav jer će učiteljska profesija postati još neprivlačnija.
Ocjenjivanje nastavnika
Priča o ocjenjivanju nastavnika za nju je ishitrena jer to je sustav koji tek treba biti razrađen, a u međuvremenu nastavnici nemaju podršku sustava, od pedagoške službe, ravnatelja, ministarstva, do prosvjetne inspekcije.
– Mi smo kao društvo ozbiljno podbacili. Ako je ovo okidač da se krene u reforme, treba ići u prave reforme. Ako je obrazovanje poluga za izlazak iz siromaštva i za jačanje gospodarstva, onda u njega treba ulagati, a posljedično ćemo imati normalan rad. Kako je moguće da se vrednuje samo rad nastavnika u razredu, a to što radite pripremu, ispravljate testove, sudjelujete u radu nastavničkih i razrednih vijeća, to ne postoji. To država ne vidi, podsjeća čelnica sindikata.
Foto: pixabay
