Već desetljećima slušamo istu mantru kako nam je obrazovni sustav loš. Već desetljećima se čudimo kako nam se mlada i obrazovana radna snaga iseljava iz zemlje. Kakva je to obrazovana radna snaga koja je prošla kroz loš sustav obrazovanja, a potrebna je i dobrodošla u razvijene zemlje EU, Amerike, Kanade i Australije? U prethodnim rečenicama sadržan je paradoks naše stvarnosti. Stvarnosti koja miriše na potrebu pljuvanja po vlastitim vrijednostima, a i ujedno smo kontradiktorni. Obrazujemo ih po nekom programu iz devedesetih kako bi ih pripremili za tržište rada u Hrvatskoj, dok se oni svim silama bore da ju napuste, jer i gospodarska situacija potvrđuje da za ono za što ih obrazujemo, ovdje jednostavno nema mjesta, konkretno nema posla. Brojni se žale i najpoznatija uzrečica u Hrvatskoj je ”ne mogu pronaći posao u struci”, a zašto se onda školovati?
Da su potrebne promjene i u sustavu upisa u srednje škole, bilo je jasno već nakon završenih upisa u prve razrede prošle godine, što je potvrdila Anica Vukašinović, pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, sport i kulturu.
-Imamo situaciju da je već dugi niz godina smanjen broj djece u obrazovnom sustavu. Također, imamo obrazovnih programa gdje nam se djeca upisuju, a nakon obrazovnog ciklusa ne nalaze svoje mjesto na tržištu rada. Prošla godina je najbolji primjer, dogodilo nam se to da smo izgubili dva razreda Gimnazija – rekla je Vukašinović
I to jedan razred u Novoj Gradiški, a drugi u Slavonskom Brodu. S druge strane, za neka zanimanja gotova da i nema interesa, a gospodarstvo s treće strane sve jače osjeti posljedice nedostatka kvalificirane radne snage. Postavljamo si pitanje kako dalje? Predstavnici županije razgovarali su o tome ovoga tjedna s gospodarstvenicima, potvrdio je zamjenik župana Brodsko posavske županije, Damir Mirković.
– ”Na sastanku smo tražili od gospodarstvenika da nam daju informacije o tome koja su im zanimanja potrebna i kako da riješimo što brže ovaj problem”.
Dok se traže rješenja, problemi s radnom snagom postaju sve ozbiljniji. Pogledamo li samo broj nezaposlenih na burzi rada, vidljivo je da se stvari drastično mijenjaju. Primjerice na području županije početkom 2014. bilo je gotovo 19.700 nezaposlenih osoba, danas ih je na burzi rada manje od 6.300. U međuvremenu, država diže ljestvicu upisnih kvota za strance, s 31 tisuću prošle, na 65.100 u 2019. godini.
– Negativan je to trend. Sve je manje ljudi na tržištu rada, stoga su gospodarstvenici prisiljeni posegnuti za radnom snagom izvan granica Republike Hrvatske kako bi zadovoljili svoje potrebe – rekao je Mirković
Iz tog razloga, županija će ove godine udružiti snage s gospodarstvenicima kako bi se situacija potencijalno popravila.
– Ulazimo u priču s našim gospodarstvenicima, Gospodarskom i obrtničkom komorom. Planirat ćemo upisne kvote, tako da isključivo vodimo računa o tome što je trenutna potreba na tržištu rada – otkrila je pročelnica županijskog upravnog odjela za obrazovanje, sport i kulturu
Pred osnivačem srednjih škola do kraja ožujka slijedi posao restrukturiranja i osiguranja najboljih upisnih kvota za učenike čija će zanimanja biti u skladu s onim što naše županijsko tržište rada i traži. Pred poslodavcima je zadatak tim mladim ljudima osigurati radna mjesta, no i ništa manje bitno, dostojne plaće, koje će ih zadržati u Hrvatskoj.
Foto: Ilustracija
