U svibnju 2005.godine na Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije ministri zdravstva iz cijeloga svijeta jednoglasno su dali izjavu o potpori dobrovoljnim, neplaćenim darivateljima krvi.Tom je prilikom potpisana i rezolucija kojom je 14.lipnja, dan rođenja ( godina 1868.) nobelovca, dr. Karla Landsteinera, znanstvenika koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa, proglašen Svjetskim danom dobrovoljnih darivatelja krvi. Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o potrebi za sigurnom krvlju diljem svijeta i ohrabrivanje pojedinaca da redovito doniraju krv, kako bi bila dostupna svima. Jer, svaka donacija krvi dar je života. Unatoč razvoju znanosti i tehnologije, krv je još uvijek nemoguće sintetizirati ili proizvesti na umjetni način.Tim je vrijedniji podatak kako se jednom dozom krvi mogu spasiti tri života. Svake godine u svijetu se prikupi 92 milijuna doza krvi. Otprilike polovica te količine prikupi se u zemljama visokih prihoda, u kojima živi samo 15 posto svjetske populacije. Dobrovoljno darivanje krvi na prvom je mjestu plemenit i solidaran čin koji doslovno spašava ljudske živote. U Hrvatskoj trenutno ima više od 177 tisuća dobrovoljnih darivatelja krvi, što čini oko 4 posto od ukupnog broja stanovništva .Iako je njihov broj značajan i hvale vrijedan ,Hrvatski Crveni križ i Transfuzijska služba teže još boljim rezultatima, ( podsjetimo, kako smo na prvom mjestu u svijetu po broju doniranih organa ), te se trude uključiti sve veći broj ljudi među skupinu dobrovoljnih darivatelja.
Kako upoznaje Franjo Pavlović, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa, Novogradiščane ne treba posebno motivirati na humanost i plemenitost, jer svakoj organiziranoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi odazove se značajan broj darivatelja, a ponosimo se i velikim brojem onih koji su krv dali i rekordnih 120 , pa i 130 puta. Ono što nam, pak ne ide u prilog, čini se, činjenica je da mlade generacije, koje kroz srednjoškolsko razdoblje naučimo o značaju dobrovoljnog darivanja, pripremamo za neke, nove, druge sredine, jer, odlaze ili na daljnje školovanje, ili “trbuhom za kruhom”, u potragu za boljim životom. U tom smislu, i bolja gospodarska situacija, kao i eventualno otvaranje viših škola ili učilišta, značajno bi pomogle i prilikom razvoja svijesti o značaju dobrovoljnog darivanja krvi.
14.lipnja diljem svijeta Međunarodni dan dobrovoljnih darivatelja krvi bit će, kao i svake godine, obilježen brojnim aktivnostima, ali i podsjećanjem na veličinu tog iznimnog čina humanosti. Stoga, iskrene čestitke svima koji su, bar jednom, spasili ljudski život. Jer, kako reče i mudri hebrejski Talmud- “tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet”.
Autor: Simonida Tarbuk
