Danas su na novogradiškom korzu Ivan Štivić, speciajalist epidemiologije i njegova kolegica, medicinska sestra Ivana Vlaović, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo BPŽ obilježili svjetski dan borbe protiv hepatitisa. Uz podjelu informativnih letaka i promidžbenog materijala zainteresirane prolaznike informirali su o prevenciji, načinu prijenosa i i liječenju zaraznih tipova hepatitisa.
Interes za informiranjem ali i podršku ovoj inicijativi pokazao je i pružio saborski zastupnik Davor Vlaović.
Svjetski dan borbe protiv hepatitisa svake godine u svijetu obilježava 28. srpnja, na dan koji je odabran u čast rođendana profesora B. S. Blumberga, nobelovca zaslužnog za otkriće hepatitis B virusa. Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je ovaj dan među jedina četiri službena svjetska dana posvećena pojedinačnoj bolesti pa se on svake godine u svijetu i u Hrvatskoj obilježava brojnim događanjima i aktivnostima.
O bolesti:
Virusni hepatitis je zarazna upalna bolest jetre uzrokovana hepatotropnim virusima A, B, C, D i E. Ukoliko
navedena infekcija i tegobe nastupaju naglo te traju kradi vremenski period tada govorimo o akutnom
hepatitisu, dok kronični hepatitis označava stanje trajne upale jetre koje traje duže od 6 mjeseci.
Virusi hepatitisa A i E prenose se fekooralnim putem te zagađenom hranom i vodom pri čemu uzrokuju
prolaznu bolest, a najčešdi su u siromašnim sredinama i zemljama u razvoju s nižim higijenskim
standardima gdje mogu izazvati i pojavu vedih epidemija. U Hrvatskoj zaraza hepatitisom A poznata je i
pod nazivom „zarazna žutica“, a u populaciji se uglavnom javlja sporadično.
Za razliku od hepatitisa A i E, virusi hepatitisa B i C se prenose zaraženom krvlju i tjelesnim tekudinama
pri čemu neprepoznata infekcija u odeđenom broju ljudi lako prelazi u kronični oblik od kojeg je u svijetu
2015. godine bolovalo oko 325 milijuna ljudi, a 1,4 milijuna je umrlo (podaci Svjetske zdravstvene
organizacije). Ciroza jetre i hepatocelularni karcinom su glavni uzroci smrti kronične i
neliječene/neprepoznate infekcije virusima hepatitisa B i C. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od kroničnog
hepatitisa C boluje oko 40.000, a od kroničnog hepatitisa B oko 25.000 ljudi pri čemu se godišnje bilježi
oko 200 novootkrivenih slučaja hepatitisa C te stotinjak hepatitisa B (podaci Hrvatskog Zavoda za javno
zdravstvo).
S obzirom da više stotina milijuna ljudi u svijetu boluje od hepatitisa što predstavlja veliki
javnozdravstveni problem, globalni cilj Svjetske zdravstvene organizacije je do 2030. godine smanjiti broj
novooboljelih ljudi za 90% uz 65% smanjenje smrtnosti.
Informirati se o ovoj bolesti može i putem mobilne aplikacije Sve o hepatitisu.
