NOVA GRADIŠKA/GORICE – U malom privatnom ribnjaku Dragice Figurić iz Gorica, sela u novogradiškoj Posavini, prošle godine pojavili su se dabrovi koji ovih zimskih dana pričinjavaju štetu na stablima oko ribnjaka. Zanimljivo je da svojim oštrim zubima presjeku i poruše stabla i deblja od 30 centimetara. Jesenas su štetu pravili i poljoprivrednicima na obližnjim kukuruzištima, piše agroklub čiji je novinar, kolega Vjekoslav Hudolin, na poziv Dragice Figurić obišao njezin ribnjak i uvjerio se koliko su dabrovi, kao najveći glodavci u Hrvatskoj, moćni u rušenju stabala – prave drvosječe. Ribnjak se nalazi na samom ulazu u poplavni pašnjak Iva, južno od sela Gorice u Općini Dragalić, površine 268 hektara, koji ima status značajnog krajobraza. Priču kolege Hudolina prenosimo u cijelosti.
“Evo, vidite kolika stabla ruši i pravi mi veliku štetu. Čini se da ne bira vrste drveća – ruši hrastove, vrbe, topole, jasene”, kaže vlasnica ribnjaka. Dodaje da je nazočnost dabrova na svom ribnjaku prvi put primijetila prošle godine, nakon velike vode kada je zbog visokog vodostaja rijeke Save pašnjak Iva bio potopljen.
“Znam da su dabrovi zaštićene životinje, ne tražim nikakvu odštetu, ali voljela bih da se te štete smanje, a ne znam kako”, kaže Dragica Figurić. “Dabrovi su jesenas činili štetu i poljoprivrednicima na obližnjim kukuruzištima, ali nismo prijavljivali štetu. Vidio sam dva velika i sedam mladih dabrova”, rekao je poljoprivrednik Antun Bunjevac, najveći uzgajivač konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak u tom kraju.
Ribnjak u Goricama u kojemu obitavaju dabrovi obišli su i s dipl. inž. biologije Vesnom Andrić, stručnom savjetnicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije “Natura Slavonica”. Upravo taj dan doznali smo da je na području Brodsko-posavske županije primijećena još jedna obitelj dabrova u blizini sela Kovačevac kod Nove Gradiške.
“Dabrovi su vrsta koja je u Hrvatskoj i većini europskih država istrijebljena krajem 19. stoljeća. Računa da je u to vrijeme u Europi bilo samo nešto više od tisuću primjeraka. Nakon toga počinju inicijative diljem Europe vraćanja dabra u njegova prirodna staništa. Hrvatska se u to uključila dosta kasno, jer je tek 1996. godine, uvezeno 85 dabrova iz Bavarske (Njemačka) koji su pušteni na tri lokacije. Nitko nije očekivao da će se oni kod nas tako brzo razmnožiti, tako da je već 2016. godine procijenjeno da u Hrvatskoj ima do tri tisuće dabrova. Do sada smo na području naše Brodsko-posavske županije imali samo jedan potvrđeni nalaz dabra iz 2002. godine kod Slavonskog Broda. Međutim u svim susjednim županijama: Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj i u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima dabrova, tako da smo mogli očekivati da će se ti glodavci nastaniti i kod nas”, kaže Vesna Andrić.
Dabrovi prave štetu na drveću zbog prehrane. U zimskom periodu hrane se korom drveća, u većem dijelu godine jedu vodeno bilje. Zanimljivo je da vole pregrađivati vodotokove, rušenjem drveća grade brane i na taj način mijenjaju eko-sustav.
“Mogu se poduzeti neke mjere kako bi se smanjile štete, pogotovo u voćnjacima. Najučinkovitije je da se debla voćaka i drveća zaštite žičanom mrežom. Osim toga, oko nasada mogu se postaviti i električne ograde, ili zaštititi nekim vrstama plašila. Ove ograde oko voćnjaka nisu toliko učinkovite, jer dabrovi mogu prokopati prolaze ispod njih.
Iako čine štete, dabrovi su s biološkog stajališta poželjna i korisna vrsta, jer na područjima gdje obitavaju pozitivno utječu na stanje biološke raznolikosti – povećava se broj i životinjskog svijeta i biljnih vrsta”, kaže biologinja Andrić.
Kako navodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije: “osim što je zaštićen lovostajem dabar spada pod strogo zaštićenu vrstu, sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama. Gospodarenje ovom vrstom trebalo bi se provoditi sukladno odredbama Zakona o lovstvu i Planu gospodarenja dabrom, za čije je donošenje koje je u tijeku, nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Donošenje navedenog Plana smatra se nužnim jer će procjena brojnosti populacije koja je sastavni dio Plana biti ubuduće najmjerodavnija osnova za odobravanje iznimki od strogih mjera zaštite koje uključuju zabranu namjernog ubijanja ili hvatanja, namjernog uznemiravanja te oštećivanja ili uništavanja područja razmnožavanja ili odmaranja.
Odstupanje od zabranjenih radnji može se dopustiti ako su zadovoljeni propisani kriteriji i ako se time neće ugroziti povoljan status populacije strogo zaštićene vrste. Svrhe u koje se odstupanje može odobriti uključuju sprječavanje ozbiljne štete na imovini (voćnjaci, ribnjaci, usjevi itd.) te interes sigurnosti i razloge prevladavajućeg javnog interesa (npr. obrana od poplava). Za naknadu šteta koje počini dabar nadležno je Ministarstvo poljoprivrede.”
