Strah od petka 13. jedan je od najpopularnijih mitova u znanosti i ima stručni naziv paraskavedekatriafobije ili frigatriskaidekafobija. Sama triskaidekafobija strah je od broja 13.
Prva teorija nas vodi daleko, daleko u povijest. Za nju je zaslužan Donald Dossey, povjesničar narodnih običaja. Vjeruje kako je strah od broja 13 nastao u Norveškoj iz jednog narodnog mita.
Naime, 12 je bogova u Valhalli, imalo večeru i zabavu, na koju je banuo 13., nezvani gost, zao i pokvareni Loki. Loki se počeo zabavljati te je stvari organizirao tako da Hoder, slijepi bog tame strelicom, čiji je vrh premazan imelom, pogodi prekrasnog Baldera, boga veselja i zadovoljstva. Balder je umro, a cijelom je zemljom zavladala tama. Od tog trenutka nadalje brojka 13 se smatra kobnom i zloslutnom.
Nesretni broj 13 korijene vuče i iz Biblije. Juda, apostol koji je izdao Isusa bio je trinaesti gost na Posljednjoj večeri. Isto tako, u antičkom Rimu postojalo je vjerovanje da se vještice skupljaju u grupama po dvanaest, trinaesto mjesto bilo je rezervirano za vraga.
Naime, numerolozi broj 12 smatraju kompletnim brojem: godina ima 12 mjeseci, 12 je znakova zodijaka, 12 bogova Olimpa, 12 radnika Herkulovih, 12 plemena Izraela, 12 Isusovih apostola. Dakle, nakon kompletnog broja 12, javlja se trinaest koji je kao “više od kompletnog” i zbog toga izaziva nemir.
Strah od te brojke u svijetu nije nimalo zanemariva. Znanstvenik Dossey tvrdi kako oko 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat, velik broj aerodroma nema 13. izlaz na piste. Bolnice i hoteli redovito nemaju sobu pod brojem 13.
Korijen u Bibliji i nesreća templara
Što se tiče petka, kršćani vjeruju kako je upravo na taj dan u tjednu Isus razapet. Neki biblijski učitelji uvjereni su da je petak dan kada su Eva i Adam pojeli zabranjeno voće, a možda je najvažnije što je Kain u petak ubio Abela.
Ipak, većina povjesničara vjeruje kako je petak 13. na zao glas došao nakon što je na taj dan 1307. godine počela jedna od većih tragedija u ljudskoj povijesti. To je dan kada je francuski kralj Philippe le Bel u dogovoru s tadašnjim Papom naredio uhićenje više od stotine vitezova iz reda Templara pod optužbom hereze. U idućih sedam godina mnogi su bili mučeni i ubijeni, a još više ih je zatvoreno. Veliki majstor Jacques de Molay bio je spaljen. Stručnjaci vjeruju kako zapravo ni jedna od ovih teorija, odnosno priča, mitova i događaja nije mogla dovesti do globalnog uvjerenja o tome da petak 13. prati nesreća, već da svaka od njih nosi podjednaku zaslugu.
Autor: Nikola Knežević/zvor: znet
