Autor predavanja, ali i višegodišnjeg istraživanja provedenog na terenu je viši knjižničar Branko Kolić, po struci profesor sociologije.
Osnovno polazište predavanja bilo je pronaći uzroke širenja novih vjerskih pokreta i sekti u Novoj Gradiški, znajući kako je religija dogovoreni pogled na svijet koji pojedincu pruža osjećaj smisla i svrhe života. Svaka religija obuhvaća zajednicu vjernika, iako, osim službene, formalne organizacije postoje i različiti načini organizacije tih zajednica. Iz toga proizlazi podjela na crkvu, sektu, denominaciju i kult.
Sociolozi tvrde kako u depriviranim vremenima, vremenima u kojima je puk lišen svega, jača potreba za traženjem utjehe u razlilčiti oblicima vjerskih zajednica. Upravo je njihovo djelovanje učvrstio Domovinski rat.Brojni su razlozi, i uglavnom vrlo osobni, koji dovode do napuštanja jedne vjerske zajednice i pristupanja drugoj. Ipak, svima onima koji promijene vjeru, uglavnom je zajedničko jedno- bijeg od vlastitih, unutarnjih nemira, nezadovoljstvo i nepostojanje unutarnjeg smisla.Upravo stoga, manja vjerska zajednica pruža dobrodšao prostor za duhovno opuštanje i smirenje. S druge strane, zbog nerazumijevanja, ali i nedovoljne društvene tolerancije prema različitostima ( što je uglavnom jače izraženo u područjima u kojima dominira jedna religija ), pripadnici malih vjerskih zajednica, svakodnevno se suočavaju i s brojnim neugodnostima, poput onemogućavanja napredovanja na poslu, ismijavanja, neprilika zbog odbijanja služenja vojnog roka, sukob s pretpostavljenima….Ipak, Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu savjesti i vjeroispovijesti, a članak 38. Ustava i slobodu vjerskog mišljenja, govora i javnog nastupa, te strogu zabranu svakog oblika cenzure.
Zanimljivo je kako upravo neprilike pripadnike manjih vjerskih zajednica drže čvršće na okupu, sigurne u svom malom mikrosvemiru.Obzirom kako su mnoge tradicionalne društvene zajednice s vremenom izgubile svoj prvotni smsiao, ili su uništene, pojedinci se osjećaju kao bez korijena, iščupani iz baze.Stoga im male vjerske zajednice pružaju osjećaj pripadnosti, kulturnog identiteta,ali i pomažu u potrazi za transcendentnim.
Određena grupa sociologa religije tvrdi i kako su vremena oskudice, te gubljenja izvornih vrijednosti, kao stvorena za nicanje novih ideja, životnih filozofija, ali i različitih vjerskih pokreta, čiji sljedbenici, uglavnom generalno razočarani svijetom i vremenom u kojemu žive, imaju snažnu potrebu za vizijom, ali i nekim novi, boljim i drugačijim svijetom.Dogodilo se tako nešto i u vrijeme hippie pokreta u Anerici, tijekom 60.tih godina prošlog stoljeća, kada su protivnici tadašnje nacionalne politike i Vijetnamskog rata, sanjali o novom dobu, New ageu, eri vodenjaka.
Dugogodišnje istraživanje Branka Kolića pokazalo je kako se i na području našega grada, unutar kršćanstva kao dominantne religije, svakodnevno stvaraju novi načini vjerovanja i razmišljanja o Bogu, što pogoduje i nastanku malih vjerskih zajednica.Tako na području Nove Gradiške danas djeluje zajednica Adventista sedmog dana, Crkva Jehovinog kraljevstva, Baptistička zajednica, te Pentakostalna zajednica u formiranju.Danas su to male zajednice s oko stotinjak pripadnika, čija je suradnja , organiziranost, ali i međusoban osjećaj pripadnosti, svakim danom sve izraženiji, povezanost sve jača, iako je istovremeno njihova veza i suradnja s drugim vjerskim zajednicama, iznimno slaba.
Zanimljivo predavanje upriličeno u okviru Mjeseca hrvatske knjige popratili su brojni Novogradiščani, koji su, tijekom večeri naučili puno toga novoga, ali i shvatili kako žive u religijski prilično šarolikoj sredini. Obzirom kako je i svijet obojan šarenim bojama, čini se kako trendove prati i naš grad.
Autor: Simonida Tarbuk/ Marko Šimić
