Najnovine istraživanje Eurobarometra pokazalo je kako su rastući troškovi života najveća briga za čak 93% Europljana. – prenosi portal N1.
Istraživanje je provedeno na inicijativu Europskog parlamenta kako bi se vidjelo što to najviše zabrinjava građane EU te radilo na potencijalnim rješenjima.
Sedam od deset ispitanika u svakoj državi članici zabrinuto je zbog sve većih troškova života, a najviše su zabrinuti Grci, njih 100%. Slijede Cipar, Italija i Portugal. U Hrvatskoj je 91 % građana zabrinuto zbog porasta troškova života.
Na drugom mjestu nalazi se prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti, a to je problem koji zabrinjava 82% građana, u Hrvatskoj 87 %.
Slijede zatim klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje što zabrinjava oko 81% građana.
Rastući troškovi života najveća su briga
Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija.
U Hrvatskoj 72 % ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 % hrvatskih građana.
Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje pokazuje da se sve više osjete posljedice krize. Gotovo polovica stanovništva EU-a (46 %) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova.
Kako je pokazalo istraživanje, 39 % ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023. Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika.
Još jedan pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa „većinu vremena” ili „povremeno”. U Hrvatskoj čak 59 % ispitanika navodi da „povremeno” ili „većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa.
Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 % – kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %). Visoko na ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 %) a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju temu (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 %) a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 %).
