Zemlje s juga Europe, koje se općenito percipira kao korumpiranije u odnosu na sjever ili zapad, manje toleriraju novčani mito, ali su skloniji davanju darova ili pružanju (protu)usluga.

Hrvatski građani kao najkorumpiranije doživljavaju političke stranke (61 posto ih to misli), a da su političari, i to na svim razinama, nacionalnoj regionalnoj i lokalno, korumpirani misli 59 posto ispitanika. Takvi rezultati istraživanja koje je provela Europska komisija u listopadu ove godine u svim članica Europske unije možda i ne iznenađuju domaću javnost, ali podaci o korumpiranosti sudova su porazni, prenosi portal novac za sve.

Odmah iza političkih stranaka i političara, na treće mjesto po korumpiranosti, hrvatski građani smještaju sudstvo. Čak 58 posto ispitanika u Hrvatskoj je reklo da su sudovi korumpirani i po tome je Hrvatska neslavni rekorder EU.

Niti u jednoj drugoj zemlji sudovi nisu tako loše ocijenjeni kao kod nas. Iza hrvatskog sudstva, po korumpiranosti je bugarsko – 56 posto bugarskih građana je reklo da je njihovo sudstvo korumpirano, ali ga ne percipiraju kao tri najkorumpiranija javna sektora, kao u Hrvatskoj. Bugari, naime, smatraju da su kod njih najkorumpiraniji policija i carina, zdravstvo, te inspektori.

Istraživanje je između ostalog potvrdilo da postoji značajna razlika između percepcije i stvarne izloženosti korupcije.

Na pitanje ‘Jeste li osobno pogođeni korupcijom u svakodnevnom životu?’, potvrdno je odgovorilo 59 posto Hrvata, a na pitanje ‘Znate li osobno nekoga tko je dao ili uzeo mito?’ potvrdno je odgovorilo 28 posto ispitanih građana Hrvatske.

Što se tiče osobnog iskustva korupcije tijekom posljednjih 12 mjeseci, Hrvatska je opet neslavni rekorder u Uniji. Na pitanje jesu li iskusili ili svjedočili bilo kojem slučaju korupcije, 16 posto Hrvata je odgovorilo potvrdno. Po tome smo na prvom mjestu. Iza nas su Bugari kojih je 12 posto na to pitanje odgovorilo potvrdno, treći su Mađari s 10 posto.

Koliko velika može biti razlika između percepcije i stvarne izloženosti korupciji u Hrvatskoj se možda najbolje vidi na primjeru zdravstva koje korumpiranim doživljava 45 posto građana. Međutim, samo ih je tri posto izjavilo da je moralo medicinskoj sestri ili liječniku dodatno platiti ili dati vrijedan poklon, ili donirati bolnici.

Na pitanje je li neprihvatljivo dati i primiti dar, napraviti uslugu ili platiti novcem da se dobije neka javna usluga, 70 posto svih građana EU (prosječna vrijednost) odgovorilo je potvrdno, odnosno toliko građana kaže da je riječ o neprihvatljivom ponašanju.

Hrvati su, čini se, vrlo tolerantni prema davanju mita, pa ih samo 45 posto kaže da je gore navedeno neprihvatljivo i po tome smo na 4. mjestu od dna ljestvice. Iza nas su Slovaci kojih 44 posto smatra da je to neprihvatljivo, zatim Mađari s 35 posto i Latvijci s 34 posto.

Kada je u pitanju davanje mita u novcu, slika se značajno mijenja. Nacije koje mi doživljavamo kao manje korumpirane od nas i manje sklone davanju mita, kao što su npr. Austrijanci, Belgijanci, Česi, Nizozemci ili Britanci, tolerantniji su na novčanu korupciju.

Zemlje s juga Europe, koje se općenito percipira kao korumpiranije u odnosu na sjever ili zapad, manje toleriraju novčani mito, ali su skloniji davanju darova ili pružanju (protu)usluga.

Komentari