Psiholozi i psihijatri ističu da smo pod pojačanim pritiskom zbog novog načina života, a to utječe i na psihičko zdravlje. Stručnjaci već mjesecima upozoravaju na negativne učinke straha i tjeskobe.

Lana Gjurić, psihologinja članica Zagrebačkog društva psihologa, kaže kako je u društvu sve vidljivija činjenica da se o mentalnom zdravlju u Hrvatskoj vrlo slabo razgovara, a pogotovo ne radi dovoljno. Ističe kako misli da u Nacionalnom stožeru uopće ne razmišljaju o tome kako njihove poruke utječu na ljude, piše missZDRAVA

“Jedna od najbitnijih  stvari u ovakvoj situaciji jest upravo to da se ljudima daju točne informacije i to na način da ih ne zbunjuje, dakle treba paziti i na način na koji se informacije prenose”, dodaje Gjurić. Ističe i kako je trebalo misliti o tome da psihološku pomoć trebaju djeca u školama te profesori, ali i umirovljenici koji su nekoliko mjeseci bili zatvoreni i izolirani u domovima za starije.

“Ovi pokazatelji nisu specifični samo za našu zemlju. Slično nalazimo i u inozemnim istraživanjima”, kaže predsjednik Hrvatskog psihološkog društva i član Izvršnog odbora Europske federacije psiholoških udruga Josip Lopižić.

“Ovdje je svakako važno pitanje koliko kao nacija usvajamo serviranih zabluda, koliko razvijamo osjećaj iznevjerenosti i prevarenosti od strane onih čija je odgovornost da nas kao kolektiv ojačaju, učine sretnim i da nam stvaraju okolnosti kako za zdraviji i kvalitetniji život”, nastavio je on.

Kaže kako je u odnosu na početak pandemije broj telefonskih poziva koje su građani uputili djelatnicima na linijama za psihološku pomoć u padu što tumači adaptacijom na nove uvjete života. “Pozivatelji su u dobi od 30 do 60 godina, dvije trećine pozivatelja su žene, a prosječno trajanje razgovora je oko 25 minuta”, pojasnio je.

Pozivatelji su se uglavnom žalili na tjeskobu i depresiju, ali ima i onih koji razmišljaju o samoubojstvu

“Neki pozivi su se odnosili i na konfliktna stanja u obiteljskom okruženju te poteškoće i promjene u obiteljskim i bračnim interakcijama. No, zabilježeni su i pozivi koji su se odnosili i na suicidalna promišljanja. Manji broj pozivatelja usmjerili smo na traženje izravne psihijatrijske pomoći”, opisao je Lopižić savjetujući da ljudi odaberu jedan izvor vijesti koji smatraju vjerodostojnim, a ostale ignoriraju.

“Ali vijesti i informacije koje se neprestano mijenjaju treba pravilno dozirati i ograničiti jer će neprestano pregledavanje te praćenje vijesti izravno doprinijeti povećanju uznemirenosti i napetosti. Preostalo vrijeme se treba baviti nečim drugim, korisnim, konstruktivnim, a važno je naći i vrijeme za opuštanje, zabavu, socijalne kontakte kao i vrijeme za sebe kako bismo bar neko vrijeme posvetili sebi i svojim potrebama. Ovdje nam jako može pomoći dobra struktura i organizacija dana, kreiranje dnevne rutine koja pomaže u osjećaju sigurnosti i predvidljivosti, a što umanjuje negativni učinke situacije i vremena u kojem živimo”, savjetovao je Lopižić.

Izvor: missZDRAVA
Foto: Ilustracija/Internet 

Komentari