S obzirom na to da mi se bliži rođendan, zaželjela sam si jedan, rekla bih, uobičajeni poklon – ručni sat. Naime, “obični” i onaj pametni imam, ali mogu vam reći da digitalni satovi vjerojatno nikad neće imati status kao jedan moćni sat – analogni.
Jednako tako ne očekujem niti da će cijene digitalnih satova imati cijenu kao što imaju npr. Rolex satovi…
Pitam se, zašto je tome tako, ako se već svi toliko okrećemo digitalizaciji i modernizaciji?
Bez obzira na vrstu sata, svi oni služe istoj svrsi – praćenju vremena. Vrijeme je važna stvar i satovi nam pomažu da ga iskoristimo na najbolji način, a satove poput onih sunčanih čovječanstvo je počelo koristiti još u Mezopotamiji i Egiptu 4000. godina prije Krista. Zatim su korišteni i vodeni satovi, a u 13.stoljeću, osobito u vjerskim ustanovama ili javnim zgradama, počeli su se koristiti mehanički, veliki satovi. Tek u 17. stoljeću satovi postaju manji i jeftiniji, a u 19.stoljeću koristi ih svako kućanstvo.
Po čemu se onda ipak razlikuju analogni i digitalni satovi?
Prva razlika je u kazaljkama koje koriste analogni satovi, dok digitalni satovi samo brojeve. I zato analogni satovi se ipak smatraju – točnijima i preciznijima; iako se vjerojatno mnogi neće složiti sa mnom. Marka poput Rolexa je poznata po tradiciji i dugovječnosti, pa samim time predstavlja i kultni status i svatko tko ga ima rado će ga pokazati na ruci ili čak i predati u nasljeđe. Također njihova mehanička preciznost se radi ručno pa je njihova cijena opravdana i iz tog razloga, ali su i personalizirani i osiguravaju dugotrajnost te kolekcionarsku vrijednost.
Digitalni satovi ipak imaju kraći vijek trajanja i manje su sofisticirani…
Eto ako netko ima volju i želju da mi pokloni jedan kolekcionarski sat, slobodno se javite u inbox, pokloni su svaki puta dobro došli!
Mirela
